Epizode: Dinko Kolić – Susret u preriji, Jaimie McPheeters putuje na istok i Tragač

U ovoj knjizi objavljujemo klasične vestern-stripove Julesa Radilovića. Prema vlastitom pričanju Jules Radilović od djetinjstva je fasciniran vesternima. U mladosti je često odlazio u kino i rado gledao vesterne, isti film i po nekoliko puta. U sjećanjima na te dane on oduševljeno pokazuje sjajno poznavanje žanra, prava je enciklopedija za filmsku vesternprodukciju do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća…

…No vratimo se Julesovoj priči. Uz gledanje filmova, čitanjem vestern-literature i prikupljanjem opsežne dokumentacije Jules je stvorio preduvjete za svoj rad na vestern-stripovima koji vjerno dočaravaju ambijent, ljude, odjeću i atmosferu Divljeg zapada. Unatoč oduševljenju žanrom od mladih dana, Jules još dugo nakon početka profesionalne karijere (1953. godine) nije, zapravo, nacrtao ni jedan pravi vestern…

…Konačno, 1964. dvojac Zvonimir Furtinger i Jules Radilović osmislili su za Plavac i priču s glavnim likom Dinom Kolom (Dinko Kolić) koji je nakon oluje u Jadranskom moru dospio na brod koji ga, zajedno s Julesom, odvodi na Divlji zapad, u Teksas. Uslijedila je zanimljiva avantura koja uključuje sve elemente klasičnog žanra vesterna: lijepa djevojka, dva prevaranta, Indijanci u svojoj iskonskoj pravičnosti, američka vojska, dobroćudan i pomalo naivan glavni junak i sretan završetak, dakako. To je pravi klasični vestern, posveta Johnu Fordu. A tek crtež! Jules je ovaj strip crtao u možda najvećem formatu u karijeri – pasica je duga 40 cm, visine 13 cm, a kako sadrži u pravilu tri kvadratične slike, svaka je 13×13 cm. Takav format zahtijeva izuzetan trud i puno rada, ali omogućuje pravo bogatstvo detalja u svim planovima. Jules je istinski uživao crtajući ovaj strip. To je razvidno iz svake sličice. Od prvih prizora priča je dinamična, teče uvjerljivo, logično i autentično. Svaki detalj crteža precizno je dokumentaristički prostudiran i oslikan. To vrijedi za likove, odjeću, konje, kola, predmete, vojnike i njihovu opremu, oružje, ambijent i drugo. Vjerojatno ista ocjena vrijedi za bilo koji Julesov strip, ali ovdje se vidi posebna skrb za detalj, izraženije nego u drugim stripovima. Svaki djelić prizora minuciozno je dotjeran, kadriranje pažljivo i funkcionalno prati tijek priče. Din Kol: Susret u preriji predstavlja za mnoge stripoznalce jedan od stvaralačkih vrhunaca u Julesovom opusu. Šteta što poslije prve epizode strip nije nastavljen. Jules se posvetio svom novom junaku Sherlocku Holmesu/Herlocku Sholmesu koji je postao iznimno popularan kod čitatelja.

Krajem šezdesetih značajnu popularnost postigla je zanimljiva televizijska serija s dječakom Jaimiejem McPheetersom koji s ocem putuje na Zapad u grupi doseljenika u vrijeme prije građanskog rata i pri tome doživljava razne pustolovine karakteristične za Divlji zapad (u ulozi vodiča karavana bio je Charles Bronson, a Jaimieja je glumio tada mladi Kurt Russell). Urednik tjednika Studio želio je iskoristiti popularnost serije, pa je angažirao Zvonimira Furtingera i Julesa Radilovića da osmisle priču u kojoj bi se Jaimiejevi doživljaji oživjeli u stripu. Ubrzo je u Studiju započelo objavljivanje stripa Jaimie McPheeters putuje na istok na čak dvije stranice. Kao i u slučaju Dina Kola, koji je zamišljen kao serijal, nakon nekog vremena nastupio je prekid i nije bilo više prilike za nastavak koji je puno obećavao. Što je dalje bilo s junacima možemo samo nagađati. Pitao sam Julesa je li bilo moguće nastaviti te stripove? Ni njemu nije bilo svejedno, ali takve su bile uredničke odluke.

Još jedna prilika za vestern-uradak pojavila se 1984. pojavom magazina Oscar nakladničke kuće Čvor iz Bjelovara. Na dvije stranice izlazio je vestern-strip Tragač Julesa Radilovića, po tekstu Mihletića i Krencera. Nažalost, list je ubrzo prestao izlaziti i objavljeno je samo osam nastavaka. Točno u trenutku kada se priča počela razvijati uslijedio je prekid. I to je sve! U grandioznom opusu Julesa Radilovića, među brojnim serijama, tek nekoliko izleta na Divlji zapad unatoč njegovom velikom oduševljenju za žanr vesterna.

Vesterni nisu najvažniji stripovi u Julesovom opsežnom opusu. Po popularnosti ne mogu se mjeriti s njegovim remek-djelima kao što su Kroz minula stoljeća, Kapetan Leši, Afričke pustolovine, Herlock Sholmes, Partizani, ali rađeni su s puno ljubavi, s osjećajem za detalje i s kompetentnošću za žanr kakvu rijetko vidimo kod drugih autora. Julesovi vestern-stripovi sadrže najvrednije karakteristike njegova crtačkog stila po kojima ga s punim pravom uvrštavamo u velikane stripske umjetnosti.

Iz predgovora Mladena Novakovića