Julio Radilović - Jules

Julio Radilović – Jules

Rođen je u Mariboru (Slovenija) 25. rujna 1928. godine. U Zagrebu, gdje živi od 1939. godine, započeo je svoju crtačko-ilustratorsku karijeru 1945. godine u pismoslikarskom atelijeru Marija Saletta crtajući i slikajući na bezbrojnim natpisnim i reklamnim tablama pisaće strojeve, radioaparate, muške i ženske glave s modernim frizurama, slastičarske, pekarske i mesarske proizvode, odojke i janjce na ražnju i sve ostalo po željama i zahtjevima najrazličitijih naručitelja. U poratnoj nestašici suvremenih modnih žurnala izrađivao je za izloge zagrebačkih krojača kolorne crteže muških odijela i ženskih kostima i haljina, ponekad i s vlastitim kreacijama. Bio je u šesteročlanoj ekipi crtača u Studiju crtanoga filma što ga je osnovao Jadran film na Jordanovcu 1947. godine, mnogo prije nego što su utemeljeni Duga film i Zagreb film. Od godine 1948. pa do 1952. pohađao je, uz dva-tri prekida Školu primijenjenih umjetnosti (ŠPU), koju je na kraju ipak nepovratno napustio opredijelivši se definitivno za veliku avanturu karijere slobodnog umjetnika. Otada se (najprije u Horizontovu zabavniku, potom najvećim dijelom u Plavome vjesniku, ali i brojnim drugim listovima i publikacijama) profesionalno bavi stripom, ilustracijama, opremom knjiga, komercijalnom grafikom i ostalim likovno-grafičkim poslovima sve do odlaska u mirovinu 1989. godine. Od 1966. godine član je ULUPUH-a.

Neznanac, po scenariju Nikše Fulgosija, Horizontov zabavnik 1952.

Nadimak Jules, po kojemu je među ljubiteljima i poznavateljima stripa poznat širom svijeta, “zaradio” je još u svojim gimnazijskim danima zahvaljujući nestašnim đacima koji su “pravilo” piši kako govoriš izvrnuli u govori kako pišeš, pa je tako – u kontekstu izučavanja djela popularnoga Julesa Vernea – od Julija nastao Jules i to Jules koji se i izgovara Jules, a ne Žil. Tim svojim pseudonimom još od toga vremena potpisuje svoje radove, a tako ga u privatnome životu zovu i članovi obitelji i svi prijatelji i znanci.

Svoj stripski debi imao je Jules 1952. godine kada se stripočitateljskoj publici predstavio kao treći nastavljač stripa Neznanac po izvrsnome scenariju Nikše Fulgosija što ga je u to vrijeme objavljivao Horizontov zabavnik. Neznanca je započeo Walter Neugebauer, nastavio Andrija Maurović da bi ga, kao treći crtač, naslijedio Aleksandar Marks. Marksovim odustajanjem (zbog bolesti) pojavio se, eto, i četvrti crtač u nizu – Jules. Neznanac, međutim, nikada nije dovršen jer je Horizontov zabavnik prestao izlaziti sredinom 1953. godine, ali time nije prestalo i Julesovo djelovanje na domaćoj stripskoj sceni.

Sljedećih je godina (1953. i 1954.) započinjao stripove Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Kralj divljih konja i Braća također po scenarijima Nikše Fulgosija, ali su svi ti projekti, nažalost, ostali nedovršeni.

Kroz minula stoljeća
Kroz minula stoljeća – Franci, po scenariju Zvonimira Furtingera, Plavi vjesnik, 1957.

Upoznavši godine 1955. našega najboljeg i nenadmašnog scenarista, publicista i “čovjeka od tisuću zanimanja” Zvonimira Furtingera, Jules po njegovome scenariju crta strip Damon i Fintijas (prema Schillerovoj poemi Jamstvo) za njemačkog izdavača Rolfa Kauku iz Münchena. Te godine, za istog izdavača, radi nekoliko karikaturalnih stripova na zadane Kaukine likove (Lupo, Fix i Fox, Tips i Tops), a 1956. krenula je, opet za Kauku, velika serija edukativnih stripova Otkrića i izumi, također u karikaturalnome stilu, koji se u stripovskome žargonu naziva groteskom. Teme su, po epizodama, bile pronalazak vatre, gradnja piramida, rimski jurišni most na brodovima, pronalazak mjenice, otkriće Amerike, pronalazak porculana … Istovremeno, Jules radi i u Studiju za crtani film Zagreb filma, koji je svoju djelatnost započeo u prostorijama bivšega veslačkog kluba Gusar na Savi da bi se kasnije preselio na Goljak.

Svakako najpoznatiji Julesov strip, Kroz minula stoljeća, objavljivao je Plavi vjesnik od 1956. do 1959. godine. To je epska pripovijest iz hrvatske povijesti koja obuhvaća razdoblje od dolaska Hrvata na Jadran do provale Tatara u naše krajeve. Scenaristički ju je, kao i većinu Julesovih stripova, uobličio Zvonimir Furtinger, literarni majstor čiji se stripski predlošci bez iznimke odlikuju izvanserijskom zanimljivošću, napetošću, dramatikom, romantikom i duhovitošću. Drugi dio epizode Sjena, pod nazivom Otmica, urađen je i objavljen u Plavome vjesniku tijekom 1960. godine, a kasnije je, u Prosvjetinom albumskom reprintu 1986, integriran s prvim dijelom Sjene u jednu cjelinu. Istih godina, usporedno s Minulim stoljećima, objavljivana je i serija Izviđačke pustolovine tandema Furtinger-Jules rađena u stilu groteske. Tijekom 1957. godine objavio je Plavi vjesnik još dvije groteske istoga tandema: Nana Sahib i Ofir, tajanstveni grad.

U godinama 1958-61. Jules crta stripski tabloid Iz drevnih dana kao dopunu nastavnome programu iz (hrvatske) povijesti prema tekstovima profesora povijesti Ivana Goričana. Taj je tabloid objavljivan u školskome listu Djeca za djecu koji je kasnije preimenovan u svima znanu i omiljenu Modru lastu. Usporedno s tim godine 1960. crta za poljoprivrednu reviju Mladi zadrugar strip s tematikom iz narodno-oslobodilačke borbe Kurir s Psunja koji je, prema romanu Gabrijela Vidovića,  scenaristički uobličio Norbert Neugebauer.

Afričke pustolovine – Pobuna na Kiboku, po scenariju Zvonimira Furtingera, 1962.

Prema vlastitoj zamisli, a po vlastitim i Neugebauerovim scenarijima Jules od 1960. do 1963. radi grotesku Baća izviđač, a istodobno, ali do 1964, crta seriju uzbudljivih vojno-policijskih priča o poratnim previranjima na Kosmetu pod naslovom Kapetan Leši po scenarijima Nenada Brixyja temeljenim na istoimenoj seriji filmova beogradskog redatelja Žike Mitrovića. Također su nezaobilazne Afričke pustolovine, stripska trilogija o doživljajima zagrebačke studentice na Crnome kontinentu (1962-66; scenarij Zvonimira Furtingera) koja je inozemne reprinte doživjela u tjedniku Kali francuske izdavačke kuće Jeunesse & Vacances (1967), u tjedniku Tio Vivo španjolske kuće Bruguera (1974), u tjedniku Anouk francuske kuće  Aventures & Voyages (1975), te u brazilskome dnevniku O estado do Parana (1975). Tome razdoblju pripada i vestern Din Kol: susret u preriji (1964-65; scenarij Zvonimira Furtingera; reprinti: Folha da tarde, Brazil, 1973. i Aventures & Voyages, Francuska, 1976) kao i avanturistički strip U zelenom paklu Mato Grossa (1965; scenarij Norberta Neugebauera prema putopisnoj knjizi istraživača Tibora Sekelja; reprint: Aventures & Voyages, Francuska, 1976).

U razdoblju od 1965. do 1967. godine Jules surađuje s vjerskim Glasnikom sv. Antuna Padovanskog za koji osim raznih prigodnih ilustracija radi i dva stripa izrazito vjerske tematike pod naslovima Zakletva huronskog poglavice i Divlji dječak. Ti su stripovi objavljeni i u talijanskome vjerskom glasilu Il Messaggero dei ragazzi u Padovi.

Herlok Šolms
Herlok Šolms, kralj maske, po scenariju Zvonimira Furtingera, Plavi vjesnik, 1966.

U svijetu nedvojbeno najpopularniji Julesov serijal, Herlock Sholmes, kralj maske, također je nastao u tandemu sa Zvonimirom Furtingerom. Započet je 1957. godine kao pilot-epizoda pod naslovom Nevjerojatne pustolovine Sherlocka Holmesa: Nana Sahib, a u Plavom je vjesniku zaživio tek 1966. i trajao sve do 1972. godine (uvrštena je i redizajnirana epizoda Nana Sahib). Potom je jedna epizoda urađena za sarajevski Strip Art (1972/73), te posljednja za Cartoonist’s Profile (SAD, 1974). Prvi inozemni reprint (s promjenom imena glavnog junaka u Herlock Sholmes zbog nasljednih prava na ime slavnoga detektiva) objavila je u svome tjedniku Giggle engleska izdavačka kuća Fleetway Publications (1967), a zatim su strip objavljivali Din Dan španjolske kuće Bruguera (1974), Aventures & Voyages (Francuska, 1976), O seculo (Portugal, 1976), Folha da tarde (Brazil, 1976), Gruner & Jahr (Njemačka, 1977), The Times of India (Indija, 1983). To su ujedno godine u kojima Jules crta vestern Jaimie McPheeters putuje na istok (1969-72) po Furtingerovome scenariju za tv-magazin Studio (reprint: Aventures & Voyages, Francuska, 1975) dok za Vjesnikovu enciklopedijsku reviju Sve oko nas od 1970. do 1972. godine na tekstove raznih scenarista radi kolorne stripovane biografije domaćih i stranih znamenitih osoba.

Partizani
Partizani – Konvoj za El Shatt, po scenariju Zvonimira Furtingera, Eppo 1977./78.

Godine 1975. započinje veliki pustolovno-akcijski serijal iz Drugoga svjetskog rata pod naslovom Partizani za nizozemskog izdavača Oberon iz Haarlema, odnosno za njegov strip-tjednik Eppo. Scenarij za prvu, pilot-epizodu napisao je Zvonimir Furtinger, sljedećih deset djelo su beogradskoga književnika, dramaturga i scenarista Đorđa Lebovića, dok su po jednu epizodu napisali Marcel Čukli i Ervin Rustemagić. Partizani su premijerno objavljivani u Nizozemskoj, a reprinti su tiskani u skandinavskim zemljama, Francuskoj, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Indoneziji. Osim toga, u Nizozemskoj i u Indoneziji sve su epizode objavljene u sedam albuma u boji. Povodom četrdesete godišnjice oslobođenja Zagreba Vjesnik 1985. objavljuje album Partizani s tri epizode u crno-bijelome tisku. Suradnja s Oberonom trajala je sve do 1989. godine.

Za vrijeme rada na Partizanima Jules 1984. kreira lik svoga novog strip-junaka, avanturista istražitelja Alexisa Montserrata s kojim, po Furtingerovim scenarijima, radi dvije epizode za Vjesnikov mjesečnik Naš strip. Slijedi 1985. kratka poetska fantazija bez riječi Saga ili San ljetnog poslijepodneva, koju je, prema vlastitoj zamisli, scenaristički razradio zajedno s Krešimirom Zimonićem. Godine 1986. zagrebački Večernji list objavljuje mu strip Vitez Trueblood rađen u maniri groteske po tekstu londonskoga scenarista Lesa Lilleyja, a od 1986. do 1988. u izviđačkome listu Mi mladi objavljuje karikaturalne “jednočinke” Izviđač Oliver za koje je scenarije pisao Rudi Aljinović.

Međugorje
Međugorje: Gospa i djeca, po scenariju Ive Miličevića, 1989.

Povodom osme obljetnice međugorskih ukazanja 1989. godine Jules u koautorstvu s Ivom Miličevićem kao scenaristom objavljuje u vlastitom izdanju raskošno opremljen stripski album u boji pod naslovom Međugorje: Gospa i djeca (tiskan na hrvatskom i još pet svjetskih jezika). Album se raspačavao isključivo u Međugorju pa danas predstavlja pravi kolekcionarski raritet.

Godine 1991. Povijesni muzej Hrvatske u sklopu svoje izložbe Stari zagrebački obrti objavljuje Julesov strip-album Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb za koji je, prema ideji magistrice Marije Šercer, sam napisao scenarij.

Od godine 1993. do 2001. radi serijal Strip-anegdota po scenarijima Borisa Nazanskog za enigmatski tjednik Kvizoramu. Riječ je o stripovanim anegdotama o glasovitim osobama kojih identitet treba otkriti rješavanjem pripadajuće križaljke skandinavke. Taj je serijal rezultirao zbirkom Velikani u strip-anegdoti (Zagreb, 2003).

Osim kod nas, te u Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj Julesovi su stripovi objavljivani gotovo u cijeloj Evropi, ali i na američkome kontinentu (u Sjedinjenim  Američkim Državama, Brazilu i Argentini) i u Aziji (Turska, Indija, Sri Lanka, Indonezija).

Za Julesov prodor na inozemno tržište najzaslužniji je stripovski stručnjak, djelatnik i promotor stripa Ervin Rustemagić iz Sarajeva, koji je tijekom sedamdesetih godina putem svoje agencije “Strip Art Features” promovirao i distribuirao njegove stripove u inozemstvu. Ta je suradnja bila 1975. okrunjena angažmanom za nizozemskog izdavača Oberon, za kojega je Jules u produkciji Ervina Rustemagića uradio veliki serijal iz Drugog svjetskog rata Partizani o čemu je već bilo riječi u prethodnom tekstu.

Alexis Montserrat
Alexis Montserrat, po scenariju Zvonimira Furtingera, Naš strip 1984.

Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama, te inozemnim festivalima i salonima stripa (Rapallo, Lucca, Gijon, Genova, Angouleme, Zaandvoort, Breda, Ajaccio, Szigetvar, Napulj, Pariz) kao i na nekoliko skupnih izložbi u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske (Koprivnica, Čakovec, Rijeka, Metković) prije i poslije osnivanja Društva autora stripa Hrvatske 1984. kojega je bio i prvi predsjednik pune četiri godine. Samostalne izložbe imao je u Splitu (1982), Vinkovcima (1984), Sisku (1984), Pazinu (1985), Rijeci (1985), Grožnjanu (1988). U Zagrebu mu je priređeno ukupno pet izložbi – po dvije 1985. i 1986. godine, dok je peta bila velika retrospektivna izložba stripa i ilustracije pod naslovom Jučer danas sutra priređena od 18. prosinca 2000. do 21. siječnja 2001. u Klovićevim dvorima (Galerija Fortezza).

Na prvome Salonu stripa u Vinkovcima 1984. dobio je Grand-Prix (Veliku nagradu) za sveukupan doprinos domaćem stripu, a 1985. godine dodijeljeno mu je, povodom 35. obljetnice osnutka, priznanje ULUPUH-a za doprinos ugledu i razvoju Udruženja. Godine 1986. osvojio je nagradu Andrija kao najbolji crtač u izboru Kluba devete umetnosti iz Ljubljane, 1987. dodijeljena mu je nagrada Pulcinella za sudjelovanje na 8. Salonu stripa u Napulju, a 1996. na 6. Salonu stripa u Vinkovcima primio je nagradu za životno djelo. Godine 2001. odlikovan je Ordenom reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u promicanju hrvatske kulture.

Uvršten je, kao jedan od rijetkih hrvatskih autora, u njujoršku Svjetsku enciklopediju stripa Mauricea Horna (posljednje izdanje 1999. godine), te u Likovnu enciklopediju Jugoslavije (tom 2, Zagreb, 1987), Enciklopediju hrvatske umjetnosti (tom 2, Zagreb, 1996), Hrvatski leksikon (II. svezak, Zagreb, 1997), te u Hrvatsku likovnu enciklopediju (Zagreb, 2005).

Juio Radilović – Jules umro je 26. siječnja 2022. godine u Zagrebu.

{accordion=Stripografija Julija Radilovića – Julesa}

Strip Scenarist Objavljeno u
NEZNANAC
(nedovršen)
Nikša Fulgosi Horizontov zabavnik
1952
ZLATAREVO ZLATO
(nedovršen)
Nikša Fulgosi 1953.
SELJAČKA BUNA
(nedovršen)
Nikša Fulgosi 1953.
DAMON I FINTIJAS
Zvonimir Furtinger Rolf Kauka
Zagreb, 1955.
FIX I FOX, LUPO – CRNI BOMBARDER Zvonimir Furtinger Fix i Fox Rolf Kauka
1955.
OFIR, ČAROBNI GRAD Zvonimir Furtinger Fix i Fox, Rolf Kauka
1955.
IZUMI I OTKRIĆA
(Otkriće vatre, Gradnja piramida, Rimski jurišni most, Otkriće Amerike, Mjenica, Porculan)
Zvonimir Furtinger Kunterbunt, Rolf Kauka
1956.
KROZ MINULA STOLJEĆA – RIMLJANI
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1956.
KROZ MINULA STOLJEĆA – FRANCI
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1957.
KROZ MINULA STOLJEĆA – TATARI
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1958.
KROZ MINULA STOLJEĆA – SJENA
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1959.
IZVIĐAČKE PUSTOLOVINE
(Tajanstvena kuća, Propao izlet, Poziv u slastičarnu, Borba za zastavu, Kazališna predstava, Ukradena kazeta, Izviđači u Africi, Nevjerojatna pustolovina)
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1956.
NANA SAHIB Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1957.
IZ DREVNIH DANA
Ivan Goričan Modra lasta
1958.
GOSPODAR ELEKTRIČNIH SILA Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1960.
ČOVJEK KOJI JE VOLIO ZVIJEZDE
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1960.
KURIR S PSUNJA
Norbert Neugebauer Mladi zadrugar
1960.
BAĆA IZVIĐAČ
Norbert Neugebauer i Jules Plavi vjesnik
1960.
KAPETAN LEŠI – KLOPKA Žika Mitrović i Dušan Zega Plavi vjesnik
1960./61.
KAPETAN LEŠI – SVJETLO NA GRANICI Nenad Brixy i Žika Mitrović Plavi vjesnik
1961.
KAPETAN LEŠI – KRUG JE ZATVOREN Žika Mitrović i Zdravko Čalić Plavi vjesnik
1961./62.
KAPETAN LEŠI – OBRAČUN Nenad Brixy i Žika Mitrović Plavi vjesnik
1963./64.
AFRIČKE PUSTOLOVINE – POBUNA NA KIBOKU
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1962.
AFRIČKE PUSTOLOVINE – MONGO Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1963.
AFRIČKE PUSTOLOVINE – ČAROBNJAK S MJESEČEVIH PLANINA
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1964./65.
DIN KOL: SUSRET U PRERIJI
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1964.
ISTRAŽIVAČ TIBOR SEKELJ PRIČA: U ZELENOM PAKLU MATO GROSSA
Norbert Neugebauer Plavi vjesnik
1965.
ZAKLETVA HURONSKOG POGLAVICE
Roland Ajarque Glasnik Sv. Antuna Padovanskog
1965./66.
DIVLJI DJEČAK
Roland Ajarque Glasnik Sv. Antuna Padovanskog
1967.
HERLOK ŠOLMS – KRALJ MASKE
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1966.
HERLOK ŠOLMS – BIJEG MRTVACA
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1966.
HERLOK ŠOLMS – OTMICA
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1967.
HERLOK ŠOLMS – BASKERVILSKI DUH
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1967.
HERLOK ŠOLMS – NANA SAHIB
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1967./68.
HERLOK ŠOLMS – NA DVORU KRALJA ARTUSA
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1968.
HERLOK ŠOLMS – TARZAN GOSPODAR DŽUNGLE
Zvonimir Furtinger Plavi vjesnik
1968.
HERLOK ŠOLMS – JEDA ARTUR I JOŠ SEDAM DRUGIH
Zvonimir Furtinger Strip art
1972.
HERLOK ŠOLMS – ČAOBNA SVJETILJKA
Zvonimir Furtinger Cartoonist Profiles
1974.
DIVERZANTI Marcel Čukli Plavi vjesnik
1968.
JAIMIE MCPHEETERS PUTUJE NA ISTOK
Zvonimir Furtinger Studio
1969.
KOLORIRANE STRIP-BIOGRAFIJE ZNAMENITIH LJUDI
razni autori Enciklopedijska revija Sve oko nas
1970./72.
VIK Z. Ignjatović Slobodna Dalmacija i Male novine
1973.
PARTIZANI – IZDAJNIK Zvonimir Furtinger Oberon, list Eppo
1975.
PARTIZANI – KONVOJ ZA EL SHATT
Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1977./78.
PARTIZANI – SEKTOR F-4
Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1978.
PARTIZANI – ŽELJEZNA VRATA
Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1979.
PARTIZANI – UDARNA GRUPA “Y”
Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1979./80.
PARTIZANI – MOST Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1980.
PARTIZANI – OBALSKI LOVCI
Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1980.
PARTIZANI – DOUŠNIK Marcel Čukli Oberon, list Eppo
1981.
PARTIZANI – OTMICA Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1981.
PARTIZANI – KLOPKA ZA DRAGONA
Ervin Rustemagić Oberon, list Eppo
1982.
PARTIZANI – UDARI I NESTANI
Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1983.
PARTIZANI – SNJEŽNA PAHULJICA
Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1987./88.
PARTIZANI – SKARABEJ Đorđe Lebović Oberon, list Eppo
1988./89.
ALEXIS MONTSERRAT – SUDNJI DAN
Zvonimir Furtinger Naš strip
1984.
ALEXIS MONTSERRAT – OTMICA
Zvonimir Furtinger Naš strip
1984.
IZVIĐAČ OLIVER
Rudi Aljinović Mi mladi
1986.-88.
TRAGAČ
(nedovršen)
Vedran Mihletić, Dragutin Krencer Oskar
1986.
VITEZ TRUEBLOOD
Les Lilley Večernji list
1985./86.
SAGA
Krešimir Zimonić Patak
1987.
MEĐUGORJE: GOSPA I DJECA
Ivo Miličević 1989.
MARTIN IZ ZAGREBA, MARTIN U ZAGREB
Jules po ideji Marije Šercer Povijesni muzej Hrvatske
1991.
STRIP ANEGDOTE
Boris Nazansky Kvizorama
1993.-2001.

{/accordion}

Podijelite ovo: