stripforum

Kuća stripa

Zagreb će u dogledno vrijeme dobiti Kuću stripa. Inicijativu za ostvarivanje toga projekta potaknuo je Mladen Novaković, tajnik Strip Foruma, udruge prijatelja stripa, a gradonačelnik Grada Zagreba, gospodin Milan Bandić tu je ideju oduševljeno prihvatio. Kuća stripa funkcionirat će kao i Kuća arhitekture, stvaranje koje je inicirao i realizirao uz pomoć Grada Zagreba arh. Andrija Rusan, a u okviru koje se svake godine održavaju i Dani Orisa, međunarodna konferencija arhitekata i dizajnera, što ove godine počinje 14. listopada u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga.
 
Kako Strip Forum posjeduje veliki fundus strip baštine Hrvatske, koja je cijenjena i u međunarodnim krugovima te posuđivana za značajne izložbe stripa diljem Europe, to se već davno ukazivala potreba za osnivanjem „doma“ za taj dio hrvatske kulturne i umjetničke baštine kojoj je  muzejska vrata prva otvorila Galerija Klovićevi dvori izložbama Milana Trenca 2005. i Andrije Maurovića 2007. godine, tada inicijativom Darka Glavana (poginuo 2009.) koji je s Mladenom Novakovićem počeo razvijati ideju o mogućoj Kući stripa. Deset godina nakon Maurovićeve izložbe u Klovićevim dvorima tu je ideju Mladen Novaković danas, 5. listopada 2017., prezentirao gradonačelniku Milanu Bandiću koji je odmah oformio tim koji će raditi na ostvarivanju tog značajnoga projekta hrvatske kulture.

http://www.zagreb.hr/zagreb-dobiva-kucu-stripa/115489


U Strip Reviji Večernjeg lista br. 45 objavili smo članak:

Muzej stripa u Zagrebu
POTREBA ILI JOŠ JEDAN KULTURNI HIR

U kolovozu 2014. godine zagrebački Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport na brojne je relevantne adrese uputio ‘Upitnik za interesne skupine u svrhu izrade Strategije razvoja kulture grada Zagreba 2015. – 2022.’.
Odazvali smo se pozivu i u odgovoru predložili osnivanje muzeja (centra) stripa što je jedan od značajnih programskih ciljeva STRIPFORUM-a.
‘Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015. – 2022.’ objavljena je u veljači 2015. Na naše zadovoljstvo ideja muzeja (centra) stripa našla je svoje mjesto u Strategiji s tekstom našeg prijedloga.
Nažalost, osim toga i nekoliko osvrta u tisku ništa se više nije značajnije dogodilo, vjerojatno jer Zagreb nije određen za Europsku prijestolnicu kulture u 2020., već Rijeka.
Mi ne odustajemo, jer smatramo da je Zagrebu i Hrvatskoj potreban takav muzej koji bi obogatio kulturnu scenu, proizveo značajne društvene i turističke učinke, omogućujući brojnim zainteresiranim skupinama da se uključe u projekt i pokažu ili ostvare svoje potencijale. Zagreb bi postao jedan od rijetkih gradova koji bi imao takvu instituciju, što bi doprinijelo njegovoj još većoj prepoznatljivosti u Europi i svijetu.

Relevantnost projekta

Projekt Kuća stripa, novinske ilustracije i karikature doprinijet će očuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Osim očuvanih kolekcija stripova, nudit će posjetiteljima i javnosti uvid u razvoj stripa, predstaviti autore i razna strip izdanja, te educirati zainteresirane o načinu izrade stripa.
Uvid u današnje stanje stripa u Republici Hrvatskoj rezultiralo je potrebom za projektom ovakvog oblika.
Naime, strip u Hrvatskoj zaživio je prije Drugog svjetskog rata, 1935. godine, objavom djela Sergeja Mironovića, Andrije Maurovića i Waltera Neugebauera. Upravo je strip predstavljao štivo koje su mlađe generacije sa zadovoljstvom čitale i s nestrpljenjem čekale novo izdanje svojeg omiljenog stripa. Danas se u Hrvatskoj strip sceni pridaje manje važnosti, te je potreban izniman trud i doprinos kako bi ona ponovno zaživjela Potrebno je pružiti javnosti mjesto koje će nuditi cijelo bogatstvo strip izdanja, radionica i edukacija kako bi se povećao i dao zajednički doprinos strip sceni. Osim prethodno spomenutih autora, hrvatsku strip scenu upotpunili su još mnogi autori poput Julija Radilovića, Žarka Bekera, Vladimira Delača, Ismeta Voljevice, Ivice Bednjaneca, Borivoja Dovnikovića, Krešimira Zimonića, Igora Kordeja, Radovana Devlića, Mirka Ilića, Ninoslava Kunca, Joška Marušića, Željka Lordanića, Esada Ribića, Gorana Parlova, Bore Pavlovića i drugih.
Osobit problem u očuvanju kulturne baštine općenito, a tako i stripa, predstavlja nedostatak čuvaonica za vrijedne zbirke i ostavštine kojima prijeti nestanak.
Broj posjetitelja muzeja u vlasništvu Grada Zagreba u stalnom je porastu, čemu doprinose tradicionalne manifestacije Noć muzeja i Međunarodni dan muzeja, kao i izložbe i projekti, osobito velike kulturološke izložbe.
Unatoč bogatstvu resursa i dobro razvijenoj turističkoj infrastrukturi, te turističkoj tradiciji, Zagreb ne iskorištava sve mogućnosti u razvoju kulturnog turizma. Zahtijeva se širenje kulturne ponude, povećanje inovativnosti u prezentaciji ponude te rad na brendiranju, suradnji i boljoj organizaciji svih dionika kulture i turizma u gradu Zagrebu, bolja informiranost posjetitelja, višejezičnost sadržaja, povećanje zabavnih sadržaja (posebice uličnih festivala) te povećanje ponude tradicionalnih suvenira.
Opći strateški ciljevi Strategije kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. – 2022. godine su sljedeći: očuvati, zaštititi i promicati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu; poduprijeti razvoj i raznolikost kulturnog i umjetničkog stvaralaštva kao doprinos kvaliteti života građana te prepoznatljivosti kulture grada Zagreba; povećati interes, znatiželju, sudjelovanje i uključivanje građana u kulturne aktivnosti; poduprijeti i prepoznati važnost kreativnih industrija kao pokretača gospodarskog rasta; unaprijediti međusektorsku suradnju i suradnju gradskih javnih, privatnih i civilnih kulturnih organizacija na području Grada Zagreba; pružiti poticaj europskoj dimenziji kulturne suradnje, itd.
Opći problemi prepoznati tijekom analize trenutačnoga stanja kulture grada Zagreba su:
1)    Nedovoljan broj i nezadovoljavajuća teritorijalna raspodjela kulturnih događanja namijenjenih obiteljima, djeci i mladima.
2)    Pravodobnost informiranja građana o rasporedu događanja nije zadovoljavajuća.
3)    Nedovoljno kulturnih događanja koji potiču građane na aktivno sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima.
4)    Nedostatan broj kulturnih aktivnosti koje umjetnost i kulturu dovode do građana, ulična umjetnost i sl.
5)    Nedovoljna znanja građana o kulturi i umjetnosti.
6)    Nezadovoljavajuća promocija i praćenje kulturnih projekata i događaja.
7)    Nezadovoljavajuća integracija kulturnih obrazovnih sadržaja u cjeloživotno obrazovanje građana grada Zagreba.
8)    Kulturna infrastruktura nije potpuno prilagođena potrebama osoba s invaliditetom.
9)    Nedovoljan broj umjetničkih/rehabilitacijskih radionica za osobe s mentalnim teškoćama.
10)    Nedostatan broj inovativnih kulturnih sadržaja

Udruga prijatelji strip – STRIPFORUM (eng. Association of Comic Strip Friends STRIP­FORUM) djeluje od 6. ožujka 2007. godine. Osnovana je u cilju promicanja strip umjetnosti, čuvanja tradicije, posebice nacionalnog stripa, jačanja kulturnog, medijskog i javnog interesa za strip, informiranja prijatelja i javnosti o stripu, povezivanja kolekcionara i prijatelja stripa, unapređenja stvaralaštva stripa, analitičkog i znanstvenog vrednovanja strip stvaralaštva, publiciranja stripova i teorijskih pregleda o stripu.

Udruga aktivno provodi svoje djelatnosti kao što su:
Programsko povezivanje i suradnja pojedinaca i različitih skupina koje vole i štuju umjetnost stripa s namjerom formiranja scene koja bi pokrivala područje kulture strip-umjetnosti i područja interesa mladih putem organiziranja kulturnih događaja u vezi sa stripom čiji su nositelji članovi Udruge – Organiziranje izložbi, predavanja, tribina, radionica, seminara, konferencija, i sličnih skupova u vezi sa stripom
Suradnja sa sličnim udrugama i suradnja sa svim sličnim grupama i udrugama u Hrvatskoj i svijetu
Prikupljanje strip izdanja, novina, publicistike u vezi sa stripom, strip uradaka, te drugih dokumenata i materijala u vezi sa strip stvaralaštvom, autorima, crtačima, scenaristima, urednicima i teoretičarima stripa
Povezivanje ljubitelja i kolekcionara stripa
Izdavanje publikacija iz područja djelatnosti STRIPFORUM-a poput knjiga, časopisa, biltena („newslettera“), video zapisa, CD-a s tematikom vezanom za ostvarivanje ciljeva udruge i djelatnosti, a u skladu s posebnim zakonskim propisima
Informiranje javnosti o djelatnostima i projektima udruge.

U skladu s djelatnostima Udruge iniciran je projekt Muzeja stripa, novinske ilustracije i karikature.

Ciljevi i aktivnosti projekta

Opći cilj projekta je doprinijeti očuvanju, zaštititi i promicanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine
Ovim projektom doprinijet će se očuvanju, zaštiti i promicanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Omogućit će se kolekcionarima stripa u Republici Hrvatskoj trajno očuvanje njihovih kolekcija, a javnosti i posjetiteljima poznavanje i edukacija o umjetničkoj formi stripa i strip kulturi.

Specifični cilj projekta je očuvati stripovsku baštinu u Republici Hrvatskoj
Projektom će biti okupljeni kolekcionari različitih žanrova stripa, a na lokaciji projekta bit će pohranjene i predstavljene kolekcije stripova kolekcionara koji su spremni svoje kolekcije dati na posudbu i predstaviti ih u prostoru za sve one koji pokazuju interes za strip.

Aktivnosti:
Uspostaviti i opremiti skladišni prostor za kolekcionarske zbirke.
Opremiti prostor koji je predviđen za izložbe, u kojem bi se predstavljale kolekcije stripova. Dio izložbenog prostora predviđen je za održavanje radionica, edukacije, te konferencije.
Izložbe koje će se organizirati u prostoru Muzeja stripa bit će organizirane i u drugim gradovima u RH i šire.

Specifični cilj projekta je prezentirati, promicati i poticati suvremeno strip stvaralaštvo
Pojam stripa se danas veže za neka prošla vremena upravo zbog današnjeg načina života koji uključuje pretjeranu dostupnost i korištenje televizije (filma), interneta (on-line knjiga i stripa) i sl. Mlađe generacije nisu dovoljno upoznate sa stripom, doživljavaju ga kao „crtić“ prošlog vremena, ne kao umjetnost. Projekt cilja na različite dobne skupine, same kolekcionare i njihove vrijedne kolekcije, strip- čitače, studente, srednjoškolce, osnovnoškolce, te na poduzetnike kao što su izdavačke kuće.

Aktivnosti:
Kuća stripa sadržavat će izložbeni prostor u kojemu će se na mjesečnoj osnovi mijenjati postava izložbenog prostora što obuhvaća izmjenu autora stripa sve od hrvatskih pa do stranih autora.
S ciljem podizanja razine informiranosti i edukacije, bit će organizirane radionice na temu izrade stripa, novinske ilustracije i karikature.
Za skupine studenata, srednjoškolaca i osnovnoškolaca bit će organizirane izložbe, te predavanja u izložbenom prostoru koja će biti povezana s nastavnim programima njihovih škola ili fakulteta.
Projektne aktivnosti bit će usmjerene i ka široj javnosti kojoj će biti osigurano korištenje prostora Muzeja stripa. Prostor u kojem će se odvijati projekt bit će multifunkcionalan, on neće služiti samo u svrhu izložbenog prostora, nego i kao mogućnost foruma i razgovora. Osim te mogućnosti, predviđeni su i ostali alati komuniciranja s javnošću poput nove web stranice, predstavljanja sadržaja na društvenim mrežama, te digitaliziranje podataka.
Dio izložbenog prostora bit će iznajmljen i poduzetnicima za ugostiteljsku i povezanu trgovačku djelatnost (suvenirnica i sl.).

Rezultati projekta

R1    Projekt Muzej stripa doprinijet će razvoju kulturnog turizma, povećanju kvalitete i dodatne ponude.
R2    Projekt Muzej stripa doprinijet će očuvanju kulturne baštine. Vrijedne kolekcionarske zbirke stripa bit će dokumentirane, zaštićene i promovirane.
R3    Projekt će rezultirati uspostavljenim i objedinjenim skladišnim i izložbenim prostorom na kojem će biti predstavljene kolekcije stripa i suvremeno stvaralaštvo. Skladišni prostor čuvat će vrijedne kolekcionarske zbirke stripa, dok će izložbeni prostor služiti za predstavljanje istih.
R4    Projekt će doprinijeti povećanju informiranosti i podizanju svijesti javnosti različitih dobnih skupina o važnosti stripa i njegovih autora. Samim tim povećat će zainteresiranost javnosti za strip, posjećenost Kuće stripa, novinske ilustracije i karikature, prodaju strip izdanja, te kulturu čitanja stripa.

Studija održivosti muzeja stripa

Sadržaj
Početni fundus Muzeja sačinjavat će originalne table stripa, novine, magazini sa stripovima, ilustracije, karikature, zbirka novina, knjiga i sličnog sadržaja koje će na raspolaganje staviti Mladen Novaković. Taj startni materijalni ‘kapital’ Muzeja imao bi šest-sedam tisuća originalnih tabli stripa, karikatura i ilustracija.
U zbirci strip originala reprezentativno je zastupljena Hrvatska, s autorima svih generacija: Maurović, Neugebauer, Bis, Radilović, Beker, Dovniković, Bednjanac, Svirčić, Delač, Lordanić, Ilić, Kordej, Devlić, Herceg, Reisinger, Voljevica, Zaninović, Kunc, Zimonić, Parlov, Ribić, Pavlović, Talijančić, Mataković, Tomas i drugi). Svoje mjesto također imaju autori iz Srbije (Solovjev, Navojev, Šenšin, Lobačev, Savić, Kerac, Janjetov, Milutinović, Nikolić, Dobrić i mnogi drugi), Slovenije (Muster, Lavrič, Kolle, Smiljanić, Debeljak, Peternelj i mnogi drugi), USA (Foster, Raymond, Caniff, Kirby, Raboy, Berry, Drake, i mnogi drugi), Engleske, Francuske, Španjolske, Italije, Argentine, i drugih zemalja.
U zbirci novina i magazina je sakupljena većina izdanja u razdoblju od tridesetih prošlog stoljeća do danas, koja su u sadržaju imala stripove: OKO, Novosti, Jutarnji list, Mickey strip, Veseli Vandrokaš, Politikin zabavnik, Mika Miš, Mikijevo carstvo, Plavi zabavnik, Mali zabavnik (Srbija 1943-44), Zabavnik (NDH 1943-45), Kerempuh, Ilustrirani vjesnik, Vjesnikov zabavni tjednik, Petko, Miki strip, Plavi vjesnik, Super-strip biblioteka, Alan Ford, Popaj, ZOV, ZOV strip, Patak, Yu strip, Zvitorepec, Robinzon, Strip magazin, Panorama, Stripoteka i mnogi drugi.
Sigurni smo da će i drugi kolekcionari, autori i nasljednici autora, također dati svoj doprinos i na raspolaganje Muzeju staviti djela u svom posjedu. Nije potrebno da sve odmah u početku bude raspoloživo Muzeju – moguća je i posudba odgovarajućih materijala od drugih vlasnika ili institucija. Pojedine izložbe i slične manifestacije moguće je organizirati i u suradnji s drugim nacionalnim i međunarodnim ustanovama (NSK, Državni arhiv, muzeji, Belgijski centar stripa Bruxelles, Muzej stripa Agouleme Francuska, Muzej stripa Lucca Italija, i sl.). Primjerice, u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici (NSK) i u muzejima suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci čuvaju se originalna djela Andrije Maurovića i Mirka Ilića koja se dogovorno mogu posuđivati po potrebi.
Osnovni fundus Muzeja stripa činit će zbirke za projekt zainteresiranih privatnih kolekcionara što se može regulirati sukladno propisima. Muzej, ovisno o mogućnostima, može i otkupljivati materijale za muzejsku zbirku.

Djelatnost
Djelatnost Muzeja bit će izložbe stripova i magazina, promocije, projekcije filmova koji se referiraju na stripove, glazbeni događaji uz strip događaje, konferencije o stripu i drugim vizualnim umjetnostima ili razne druge konferencije u okruženju strip umjetnina, modni i drugi društveni događaji koji će se povezati sa stripovima, prijemi, radionice (stripa, crtanja, animiranog filma…).
Izložbe originala ili tiskovina sa stripovima mogu se organizirati na razne načine: tematski, prema autorima, prema magazinima i utjecajima (npr. američki, francuski, talijanski strip je utjecao na razvoj stripa u Hrvatskoj, odnosno, Jugoslaviji). Kombinacije su praktično neograničene. Izložbe se mogu povezivati sa raznim društvenim događajima: koncertima, festivalima (npr. stripa, animiranog filma), promocijama albuma stripa, knjiga, glazbe, mode i slično.
Uz izlazak strip albuma može se organizirati izložba s glazbenom pratnjom, predavanjem o stripu, autoru i slično.
Može se organizirati modna revija s izložbom stripova u kojima su glavni nositelji radnje ženski likovi (Modesty Blaise, Axa, Julia Jones, Tiffany Jones, i druge).
Prostor može poslužiti za prikazivanje animiranih filmova (Animafest) ili za promociju filmova po Marvelovim i DC superjunacima i sl.
Tako bi se na dinamičan način privlačila pozornost i održavalo neprekidno zanimanje javnosti za Muzej stripa.
Ove događaje potrebno je povezati s aktivnostima Turističke zajednice Zagreba i Hrvatske, trebali bi postati zanimljivi turistima koji bi posjećivali Muzej stripa. Zbog toga je potreban i kontinuiran postav izložbe s naglaskom na hrvatskom stripu koji je nepoznat stranim turistima. U tom kontekstu pokazati i ono najbolje od inozemnih majstora stripa, jer nema puno mjesta u Europi ili svijetu koji to mogu ponuditi na jednom mjestu.
Da bi se održavalo zanimanje javnosti za Muzej potrebno je pozivati najpoznatije domaće i svjetske autore stripa i nakladnike da se na prikladan način predstave u Muzeju.
U Muzeju će se organizirati i razne radionice (crtanje stripa, pisanje scenarija…), simpoziji, javni forumi i druge promotivne aktivnosti, ne isključivo o stripu, već u okruženju stripa.
Napominjemo da je u djelovanje Muzeja moguće uključiti i osobe iz ranjivih skupina: osobe s posebnim potrebama, invalide, branitelje i druge. Mišljenja smo da je to jedna od važnih komponenti u radu Muzeja. Moguće je organizirati vrtić za predškolsku djecu, ali i uspostaviti suradnju sa školama u vezi likovnog odgoja.

Prostor
Potreban je prostor od najmanje 1500 m2. Taj prostor bi se rasporedio na sljedeći način:
100 m2 za iznajmljivanje (odvjetnički ured, knjigovodstveni servis ili slično) radi podmirivanja troška „hladnog pogona“.
100 m2 za bistro-kavanu u kojoj bi se posluživali napitci, kolači i slično.
30 m2 za suvenirnicu sa stripovima, majicama, figuricama, albumima i sl.
glavni prostor za događanja koji mora biti multifunkcionalan: s pomičnim pregradama, pozornicom, ekranom, stolicama, stolovima, razglasom, …
spremište.

Financiranje
Od najma i kavane bi se podmirivali troškovi ‘hladnog pogona’ (struja, voda, grijanje, čistoća, uređenje, održavanje).
Od ulaznica i prodaje u suvenirnici bi se podmirivao dio troškova za održavanje redovitih i posebnih aktivnosti. Također, mogu se očekivati prihodi od prodaje kataloga, albuma i drugih izdanja u nakladi Muzeja, kao i od naknada za sudjelovanje u radionicama.
Dio sredstava pokušat će se osigurati putem projekata koje financira EU, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, strana predstavništva (veleposlanstva, kulturne ustanove, instituti…) koji žele promicati svoju kulturu u Hrvatskoj.
Očekujemo i donacije i sponzorstva raznih društava, ustanova i organizacija, te pojedinaca koji će naći interes za promicanje svoje djelatnosti putem aktivnosti koje organizira Muzej.

Organizacija
Muzej mora imati programski i izvedbeni dio.
Za programski dio može se formirati savjetodavno tijelo sastavljeno od stalnih i pozvanih stručnjaka za područje stripa, karikature, ilustracije, povijesti umjetnosti, marketinga i sl. Članovi bi se nagrađivali prema raspoloživim sredstvima, a ako je moguće, njihov rad bi trebao biti pretežno volonterski. Član bi bio i ravnatelj Muzeja, koji je odgovoran za izvedbu programa.
U Muzeju bi se formirala manja efikasna skupina zadužena za organizaciju i izvedbu pojedinih aktivnosti i događaja. Za izvedbu, ovisno, o programu angažirali bi se vanjski suradnici čiji bi se rad pokrivao ugovorima o djelu.

Zaključak
Svi preduvjeti za osnivanje Muzeja stripa su na raspolaganju. Potreban je odgovarajući prostor i skupina predanih suradnika koji su sposobni operativno realizirati projekt. To naravno prelazi mogućnosti STRIPFORUM-a. Potrebno je uključenje gradskih i državnih struktura i vrijedni suradnici.

Mladen Novaković

Podijelite ovo: