Kišova zagonetka, Divlji dječak, Tajna miniaviona, Podivljali auto, Nježna magija, Mendo Mendović, Tajanstveni kovčeg, Šic-Mic
U rukama vjernih čitatelja, u Vašim rukama, je stoti broj Strip revije Večernjeg lista!
Ono što se s prvim brojem 2013. činilo dalekom budućnosti i neizvjesnim poduhvatom, postalo je stvarnost upravo ovim božićnim brojem. Strip revija Večernjeg lista postala je jedna od rijetkih strip tiskovina revijalnog tipa u Hrvatskoj koja je dosegla stoti broj, uz legendarni Plavi vjesnik, OKO (1935.–1938.), Zabavnik (1943.–1945.), Popaj (1975.–1976.) smo i mi (naravno izuzetak su dugovječne sveske Alan Ford i Tom i Jerry).
Poslije više od osam godina redovitog mjesečnog izlaženja Strip revije Večernjeg lista, ‘magični’ stoti broj samo potvrđuje kako smo koncepcijski pogodili vjerujući u ovakvu formu strip izdanja unatoč propasti većine sličnih poduhvata u novije vrijeme. Blizu 500.000 primjeraka Strip revije koji su našli put do kupaca u dosadašnjem razdoblju još jedan je pokazatelj koliko je strip omiljeno štivo u Hrvatskoj. S druge strane, s obzirom na tržišne okolnosti i činjenicu da je većina čitatelja koji vole strip bliže siromaštvu nego obilju, omogućili smo da po cijeni od desetak kuna i ti brojni ljubitelji stripa mogu pročitati cjelovita vrhunska ostvarenja domaćih i stranih autora od kojih je veći broj bio svjetska pretpremijera ili još kod nas neobjavljeni stripovi. Od prvog broja, koji se pojavio na kioscima u rujnu 2013., bili smo više nego skloni objavljivanju djela domaćih autora, posebno naših strip velikana iz prošlih razdoblja, koje smo gotovo sve predstavili, do mlađih naraštaja kvalitetnih umjetnika, od kojih su poneki svoje prve radove objavili upravo u našoj reviji.
U posebnim, slavljeničkim brojevima, tradicionalno objavljujemo upravo stripove domaćih autora. I u ovom broju su stripovi koji su objavljeni samo premijerno ili rijetko.
Večernjakova Strip revija tiska se na 68 stranica. Htjeli bismo puno više stranica za stripove, bar oko sto, puno kvalitetniji papir na kojem se revija tiska, veći format i druge važne stvari, ali današnji opseg i izgled je kompromis između želja i mogućnosti. Raspoložive stranice revije popunjavamo redovito kratkim cjelovitim stripovima u kombinaciji s većim dijelovima dužih stripova koji u više brojeva idu u nastavcima. Željeli smo udovoljiti čitateljima koji više vole cjelovite stripove, a sa stripovima u nastavcima pokušali smo vratiti dašak nostalgije, prisjećajući se nekadašnjih vremena kad je to bilo uobičajeno i s nestrpljenjem se čekao sljedeći nastavak. Danas je sve više uspješnih strip revija slične forme i koncepcije i u drugim sredinama (njemački Zack, francuski L’Immanquable, Spirou, dBD, nizozemski Eppo, talijanski Lanciostory, itd.).
Večernjakova Strip revija namijenjena je širokom spektru čitatelja, onih koji žele samo kvalitetan zabavni strip, do zahtjevnijih poznavatelja stripovske forme i stvaralaštva koji traže dodatni užitak u narativno-likovnoj vrijednosti djela.
Vjerujemo da je masovnost i popularnost u samoj prirodi stripa pa tijekom svih ovih godina, iz broja u broj, pokušavamo u izboru stripova različitih tema i likovnih stilova biti što manje pretenciozni kako bi svaki čitatelj u pojedinom izdanju našao bar nešto zanimljivo. Nismo se htjeli ukalupiti isključivo u jedan žanrovski ili likovni stereotip, bilo da je riječ o komercijalnim visokopopularnim stripovima osrednje narativne i likovne kvalitete, ali niti stripovima koji su hermetični, avangardni, stilizirani, angažirani i jedva čitljivi. I takvi stripovi, naravno, imaju svoje poklonike, kao i oni najpopularniji, no već su zastupljeni u izdanjima na bogatom stripovskom tržištu. U svom odabiru smo željeli objaviti i neke planetarno uspješne i vrlo popularne naslove, junake stripa i autore već poznate i drage domaćim čitateljima. Mnogi od tih stripova, poput Asterixa, Poručnika Blueberrya, Lucky Lukea, Spiroua, Tintina, Corta Maltesea, Thorgala, Larga Wincha, neke Bonellijeve (Dylan Dog) ili Marvelove uspješnice i niz drugih nismo uspjeli osigurati za našu magazinsku formu, jer na njih prava objavljivanja u Hrvatskoj drže domaći izdavači orijentirani na albume.
U prvim brojevima naglasak je bio na velikanima hrvatskog stripa i remek djelima domaće produkcije. Naša stripovska baština je prebogata vrhunskim djelima domaćih majstora ove likovne forme u svim naraštajima od samih početaka stripa u nas do danas. Našim mladim čitateljima zanimljiva su djela domaćih autora, posebno Maurovića, Neugebauera, Radilovića, Reisingera, Bekera, Dovnikovića, Bednjanca, Dragića i drugih, te autora mlađe generacije – Kordeja, Lordanića, Trenca, Pavlovića, Biukovića, Ribića, Parlova, Talajića, Borisa Talijančića, Nikole Listeša, Darka Kreča, Vladimira Davidenka, Bernarda Kollea, Tomislava Košte i drugih mlađih autora. To je naša posebnost i trebalo bi biti i dio našeg kulturnog identiteta.
Uvodili smo i sjajne serijale ponajboljih francuskih, talijanskih, engleskih, američkih, srpskih i slovenskih autora koji privlače pozornost novijeg naraštaja čitatelja (Foster, Drake, Williamson, Holdaway, Giardino, Gillon, Boucq, Font, Hermann, Bernet, Kerac, Nikolić i drugi). Uz to objavljujemo i zanimljivosti vezane za stripove ili događaje povezane sa stripovima.
Strip revijom smo željeli oživjeti zanimanje za strip i kod onih naraštaja koji su poslije mladih godina zaboravili na strip, posebno čitatelje srednjih godina. Idealna formula za to je upravo ovakva suradnja poznavalaca stripa i popularnog dnevnika, Večernjeg lista, kojeg čitaju najrazličitije društvene skupine. Strip je nekada i nastao i bio sastavni dio sadržaja novina, zbog podizanja zanimanja čitatelja za novine koji su uz vijesti željeli i zabavne dodatke. Nakon niza godina strip više nije bio u funkciji bolje prodaje novina, prevladali su oglasi, fotografije, i drugi sadržaji. Tako je iz novina nestala ilustracija, a zatim i karikatura. Večernji list je iznimka jer još uvijek objavljuje ilustracije (npr. subotnji prilog Obzor s ilustracijom Milana Trenca, te nedjeljno revijalno izdanje s drugim autorima) i na posljednjoj strani Večernjaka je stalna karikatura „Felix“ Srećka Puntarića.
Mi nismo željeli da se isto dogodi i stripu. On vrlo lako može završiti u rezervatu malobrojnih strastvenih ljubitelja stripa koji žele isključivo tehnološki besprijekorne malotiražne ali relativno skupe albume ili grafičke novele za svoje kolekcije. Suradnjm s Večernjim listom pokušavamo doprijeti do što većeg broja čitatelja. U našim današnjim uvjetima možemo reći da smo to i postigli, Strip revija je postala tradicija, naklada je stabilna i ovaj stoti broj je najbolji pokazatelj kako smo uspješno podržali interes za strip. Naravno, ne možemo to uspoređivati s nekadašnjim nakladama iz prošlog stoljeća, jer to su ipak bila druga vremena i okolnosti.
Govoreći o suradnji s Večernjim listom, volimo reći da jedne novine, kolijevka stripa, vraćaju svoj dug stripu – ali to više nije brak iz interesa već iz ljubavi za likovni medij. Nije suradnja zbog potrebe povećavanja naklade i prodaje, nema stvarnog profita nijedan partner, samo investiciju. Imamo zadovoljstvo u produciranju jedne uspješne inicijative, a s druge strane, Večernji list kao institucija koja na mnogim područjima njeguje tradiciju, ima posebnost koju nijedan drugi novinski nakladnik nema: kvalitetnu uspješnu strip reviju.
I ovom prilikom zahvaljujemo Ervinu Rustemagiću koji nam je osigurao najnovije radove velikana stripa Alfonsa Fonta i Hermanna. Zahvaljujemo i svim suradnicima – Julesu Radiloviću, Cirilu Galeu, Borisu Nazanskom, Rudiju Aljinoviću, Davoru Pukljaku, Mislavu Novakoviću i Igoru Barišiću i mnogim drugima koji su dali svoj doprinos u dosadašnjem radu, svatko na svoj način.
Posebno se prisjećamo potpore i suradnje naših prijatelja i suradnika, predsjednika STRIPFORUM-a Ante Obuljena, Zlatka Stanzera i našeg sjajnog prijatelja iz Beograda, Zdravka Zupana, koji su nas prerano napustili.
Naravno, Strip revije uopće ne bi bilo bez suradnje prijatelja iz Večernjeg lista, posebice glavnog urednika Večernjaka, Dražena Klarića koji mi je odgovorio povodom izlaska pedesetog broja: „Slavlje? Kakvo slavlje? Slavit ćemo stoti!“
Eto, obistinilo se!
Mladen Novaković
KIŠOVA ZAGONETKA
Prema noveli Jacka Londona · Crtež: Andrija Maurović
DIVLJI DJEČAK
Obrada: Roland Ajarque · Crtež: Julio Radilović – Jules
TAJNA MINIAVIONA
Scenarij: Zvonimir Furtinger · Crtež: Žarko Beker
JUNACI AUTOSTRADE: Podivljali auto
Scenarij: Rudi Aljinović · Crtež: Borivoj Dovniković – Bordo
NJEŽNA MAGIJA
Autor: Ivica Bednjanec
MENDO MENDOVIĆ: Osveta
Scenarij: Mladen Bjažić · Crtež: Borivoj Dovniković – Bordo
ŠTEFEKOVE PUSTOLOVINE: Tajanstveni kovčeg
Autor: Oto Reisinger
ŠIC-MIC
Autor: Walter Neugebauer
ČESTITKA
Čitajte nas, pišite nam, posjetite na www.stripforum.hr i Facebooku.