Bouncer, Crne priče, Kroz minula stoljeća, Gladijator Pegula, Peanuts, Nježni
POVIJEST HRVATSKOG STRIPA ili skraćeno sjećanje
Ove 2015. godine slavimo devedesetgodišnjicu početka hrvatskog stripa. Povijest hrvatskog stripa nije usporedna s razvitkom europskog ili svjetskog stripa. Kad, zapravo, ona počinje? Formalno 1923., (objava stripa Pustolovni Ivica Waltera Brandta od 1923. u zagrebačkom Jutarnjem listu), 1925. ili 1935.? S pravom se možemo prikloniti argumentaciji onih koji tvrde da povijest hrvatskog stripa počinje dvadesetih godina prošlog (dvadesetog) stoljeća – s pojavom prvih domaćih junaka koji su na stranicama pojedinih listova i časopisa bili stalni akteri šaljivih dogodovština u sličicama! Upravo 4. travnja 1925. u šaljivom listu Koprive započelo je objavljivanje urnebesnih doživljaja Maksa i Maksića, što je potrajalo sve do sredine tridesetih godina, a nastavilo se povremeno i do početka Drugog svjetskog rata.
I u svjetskim razmjerima prvi strip i datum njegove pojave određen je puno kasnije od samog događaja (1895.) dogovorom teoretičara medija. Dakle, po tom dogovoru rodonačelnik stripa nije ni Thomas Rowlandson, ni Rodolphe Töpffer, niti Wilhelm Busch (Max und Moritz) već R.F. Outcault i njegov Yellow Kid (Žuti dječak) iako su table Žutog dječaka više nalik prenatrpanoj ilustraciji u stilu epohe s malo elemenata današnjeg formata stripa (priča u nizu povezanih kadrova/prizora s govornim balončićima).
Isti recept preuzet je i kod nas. Premda su se stripovi u tisku pojavljivali početkom dvadesetih godina 20. stoljeća, službenim početkom stripa u Hrvatskoj mnogi još uvijek smatraju objavom prvog nastavka romana u slikama Vjerenica mača 12. svibnja 1935. u zagrebačkom dnevniku Novosti koji je nacrtao legendarni Andrija Maurović po scenariju Krešimira Kovačića. Želeći dati primat zaslužnom pojedincu, zakinuli bi opet povijesnu istinu i datum neprirodno pomakli deset godina kasnije.
Istina, strip je stekao popularnost upravo 1930-ih godina, poslije objave Vjerenice mača kao prvog realističkog pustolovnog stripa. No, ni u svijetu tradicija pustolovnog realističkog stripa, za razliku humorističnih sižea, nije bila puno duža. Tek u siječnju 1929. pojavili su se prvi istinski realistički pustolovni stripovi: Tarzan Harolda Fostera i Buck Rogers Dicka Calkinsa. U nas, uz one humoristične, poslije Vjerenice mača pojavili su se stripovi duže forme (najčešće u nastavcima), realističkog crteža i raznolikih žanrova, našavši svoje mjesto u nizu novina i časopisa i u izdanjima specijaliziranima za tu vrstu slikovnog pripovijedanja. Zahvaljujući vrhunskim autorima Andriji Mauroviću i Walteru Neugebaueru u to vrijeme afirmiralo se domaće strip stvaralaštvo, vrijeme kad su stripovi hrvatskih autora stekli široku publiku, držeći ravnopravan korak s onima koji su pristizali iz svijeta.
Objavom nekoliko zgoda Maksa i Maksića u ovom broju Strip revije Večernjeg lista želimo naglasiti povijesni značaj ovog stripa u Hrvatskoj bez obzira na stvarne ili nametnute obljetnice.
Mladen Novaković
Sadržaj
Bouncer: TO HELL
Autori: Alejandro Jodorowsky i François Boucq
Potjera za ubojicom odvodi šerifa Bouncera duboko u nepristupačni dio pustinje, gdje sunce nemilosrdno prži i sve vrvi čegrtušama, sve do izoliranog bivšeg samostana koji sada pod krinkom državne kaznionice okuplja najgori ljudski ološ. Tamo će se suočiti s ubojičinim ocem, ravnateljem kaznionice i uskoro otkriti sve užase krvavih orgija njegove izopačene obitelji…
Kultni pisac i svestrani umjetnik čileanskog porijekla Alejandro Jodorowsky i europska crtačka zvijezda – Francuz François Boucq autori su ove neuljepšane i grube western serije prepune nasilja i šokantnih prizora koji će mnoge čitatelje zgroziti.
Crne priče: CRNI AS
Autor: Alfonso Font
Pričom ”Crni as” Strip revija Večernjeg lista započinje objavljivanje kratkih stripova cijenjenog španjolskog majstora stripa Alfonsa Fonta. Ljudska pohlepa i ovisnost o kocki tema su ove crnohumorne drame s jezovitim likovima i zapletom na granici ”zone sumraka”. Njezin glavni lik upasti će u histeričnu noćnu moru iz koje nema povratka i koja će ubrzo postati njegova jedina gorka stvarnost…
Kroz minula stoljeća: TATARI
Autori: Zvonimir Furtinger i Julio Radilović – Jules
13. stoljeće. Tatari iz Centralne Azije predvođeni Džingis Kanovim unukom Batu Kanom u osvajačkom pohodu prešli su Karpatske klance. Dok hrvatsko-ugarski kralj Bela IV pokušava organizirati otpor, mnogi plemići i velikaši u strahu od pustošenja i pljačke napuštaju svoje dvore i posjede. Sin hrvatskog kneza Kovačića, mladi Braslav, pokušava spriječiti izdajničku zavjeru kojom bi se olakšao i ubrzao prodor Tatara u Panonsku nizinu…
Uzbudljiva epska pripovijest iz hrvatske povijesti dvojice klasika domaćeg stripa – pisca Zvonimira Furtingera i crtača Julija Radilovića – Julesa!
Gladijator Pegula: DOLAZAK SPARTAKA
Autor: Nikola Listeš
Jesu li gladijatorske igre starog Rima zaista bile tako okrutne i krvave? Institut za borbu protiv nasilja i prekomjerne upotrebe sile u arenu šalje svog inspektora. Pegula i njegovi prijatelji nemalo će se iznenaditi kad otkriju da je on legendarni Spartak, nekadašnji šampion arena i borac za slobodu. No, i inspektora čeka veliko iznenađenje…!
Još jedan nastavak odličnog domaćeg geg stripa ”Gladijator Pegula” splitskog autora Nikole Listeša pobliže će vas upoznati sa životom slavnih gladijatora iz doba Rimskog carstva!