SRVL60

Strip revija Večernjeg lista br. 60, kolovoz 2018

Kapetan Leši, Janitor, Romeo Brown, Šic-Mic, Peanuts, Tatica

KAPETAN LEŠI: Obračun
Scenarij: Žika Mitrović · Crtež: Julio Radilović – Jules

Uspjeh dvaju akcijskih filmova o kapetanu Lešiju, koji su, kao jugoslavenska inačica westerna, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća punili kino dvorane, navela je uredništvo Plavog vjesnika da te sadržaje 1963. godine prenese u strip. Zahtjevan posao likovno je sjajno odradio Jules Radilović. Uz ostalo, vjerno je prenio u crtež fizionomije glavnih glumaca – Aleksandra Gavrića, Petre Prlička, Jelene Jovanović – Žigon i drugih. Zanimljivo je da se pri tome koristio fotografijama, ali i nebrojenim posjetama kino dvoranama kako bi ‘pokupio’ kostime, arhitekturu i krajolik Kosova. .


JANITOR: Sotonine jaslice (2)
Scenarij: Yves Sente, François Boucq · Crtež: François Boucq

Na kraju serijala Vince otkriva mnoge tajne.


ROMEO BROWN: Caričine podvezice
Scenarij: Peter O’Donnell · Crtež: Jim Holdaway

1954. godine u dnevnome listu Daily Mirror objavljena je prva pasica stripa ‘Romeo Brown’. Prvih petnaest epizoda nacrtao i osmislio je Alfred Mazure, no tri godine kasnije preuzimaju ga scenarist Peter O’Donnell i crtač Jim Holdaway.
Strip će izlaziti svakodnevno, kroz 24 epizode, sve do 1962. godine, kada ga naprasno ukida glavi urednik koji nije podnosio stripove. Romeo je otišao u mirovinu, ali je zato Holdaway stvorio stripovsku ikonu – Modesty Blaise.


ŠIC-MIC
Autor: Walter Neugebauer

Fabijan ima rješenje za nesnosne vrućine…


TATICA
Autor: Nob

Nevolje na dječjem igralištu.


PEANUTS
Autor: Charles Schulz

Snoopy je spreman za smak svijeta.


ZAGORKA U MAUROVIĆEVOM PLAMENU

Nakon dvadesetčetiri godine kontesa Nera se opet reinkarnirala na Opatovini. Ovosezonska produkcija ‘Gričke vještice’ Glumačke družine Histrion, u srpnju i kolovozu svakodnevno je zagrebačkoj publici pružala užitak živog susreta s kultnim Zagorkinim romanom. Teatarska podatnost Zagorkina pulpa odavno je prokušana, a lakoća njezine multimedijske transformacije jedan je od najsočnijih aduta i u tehnološki nabrijanom dvadesetprvom stoljeću. Glumica Sanja Marin (u novoj Histrionovoj predstavi igra Zagorku glavom i groficu Ratkay) u nedavnom je razgovoru za Večernji list podsjetila na televizičnu riznicu rečenog romana: „Čudi me da se o seriji priča toliko godina, a nikako da se to i realizira. Na kraju će doći Kinezi i snimiti ‘Gričku’. To je velika šteta, jer to je takav potencijal koji se može raditi godinama, i to vrlo kvalitetno. Bila bi to baš prava, velika kostimirana serija i zaista se nadam da će se konačno i realizirati.“ Zdušno se priružujem Sanji Marin u zdvajanju nad ignoriranjem ovakvog televizijskog kapitala.

Stoga, ovdje koristim i priliku da podsjetim na jednu od najuzbudljivijih transformacija ‘Gričke’ ikad. Zagorkina selidba iz proznog medija u stripovski (koja se dogodila početkom šezdesetih prošloga stoljeća) prvorazredan je zalogaj! Riječ je o savršenoj simbiozi dviju tvrdokuhanih žanrovskih ikona naše pop kulture: Marije Jurić Zagorke i Andrije Maurovića. Imali smo sreću da se taj susret dogodio baš na magičnom metažanrovskom terenu ‘Gričke vještice’. Maurovićev strip premijerno je objavljen u nastavcima (startao na Silvestrovo 1960., izlazio do 30. lipnja 1962. godine) u Večernjem listu. Scenarij je, prema Zagorkinom romanu, napisao Norbert Neugebauer. Od prosinca ’62. strip u cijelosti izlazi u svescima (prvi svezak nosio je naslov ‘U lovu na vještice’) magazina Strip Strip, zagrebačkog izdavača Lykos. Magazin je sveukupno objavio osam serija s ukupno šezdesetpet brojeva, različitih autora (Maurovića, Johna Celarda, Julesa Radilovića…) i stripovskih priča. Do ‘Gričke’ je objavljeno četiri serije, sve odreda Maurovićevi radovi: ‘Crni Jahač’, ‘Misteriji zelenih močvara’, ‘Tvrđava smrti’ i ‘Trojica u mraku’.

Rezultat s ‘Gričkom’ bio je fascinantan. Ostvarila se savršena podudarnost Maurovićevih i Zagorkinih etičkih i estetskih stremljenja. Oboje u svojim tvrdoglavim opusima njeguju okorjele individualiste i dešperatere, one što stavljaju sve na kocku zbog misije slobode i pravde. Zagorkina Nera savršeno se uklapa u Maurovićev noir, u njegov sirovi barokni potez očaja i socijalne nejednakosti. Maurović nije zaboravio ni svoj neponovljivi eros u izvedbenim alatima. Nera je ispod Maurovićeva kista zadobila putenost i drčnost Amazonke, oslobođenog tijela i duše. Treba zaista iznova uživati u unikatnim Nerinim plamenim očima, s onim plemenitim Maurovićevskim cinizmom isklesanim oko usana, dok mučiteljskoj inkvizitorskoj bagri neustrašivo dobacuje: „Vještica nema! Ima samo zlobnih ljudi i pokvarenh sudaca!“ Preaktualan strip i heroina za današnje doba u kojem se brojne slobode opet dovode u pitanje i nemilice bacaju u lance.

Davor Špišić
.

Čitajte nas, pišite nam, posjetite na www.stripforum.hr i Facebooku.

Podijelite ovo: