Zlatni otok, Obijesni pjetlić, Puž beskućnik, Atlantida
Prvi broj Strip revije podsjetnik je na razdoblje do 1945. godine. Stripovi su u tom, po mnogima „zlatnom“ ili „platinastom“, razdoblju osvojili naklonost širokog kruga čitatelja svih dobnih skupina i dobili kulturno-društveni legitimitet. Od polovice tridesetih godina 20. stoljeća stripove su objavljivali brojni dnevnici i tjednici, pojavili su se specijalizirani časopisi koji su uz druge zabavne sadržaje objavljivali i stripove, kao i svesci sa stripovima.
Tih je godina američki avanturistički strip doživio pravi procvat u novinama – kreativnom vrhuncu su uspješni serijali Flash Gordon, Tarzan, Buck Rogers, Terry i pirati, Mandrake, Fantom, Brick Bradford, Dick Tracy, Jim iz džungle, Superman i mnogi, mnogi drugi, koji su se već tada pojavili u domaćem tisku i presudno utjecali na popularnost novog slikovnog izraza. Domaći strip-majstori nisu nimalo zaostajali u kreativnom pogledu, te su stvarali junake i stripove koji su po popularnosti i kakvoći bili izjednačeni ili čak bolji od stranih uzora.
To je vrijeme kada su djelovali naši najveći majstori stripa i ilustracije – Andrija Maurović i Walter Neugebauer ali i brojni drugi crtači i autori sjajnih priča. U prvom broju Strip revije donosimo reprezentativni odabir radova domaćeg strip stvaralaštva iz razdoblja do 1945., uglavnom sama remek-djela nacionalnog strip stvaralaštva:
Sadržaj:
Stripovi koje objavljujemo u prvom broju Strip revije do danas nisu reprizirani – objavljuju se prvi put nakon premijernog izlaženja i to u izvornoj formi (pri čemu je zadržan onovremeni pravopisni i jezični izričaj).
ZLATNI OTOK
scenarij: Marcel Čukli prema romanu R.L.Stevensona
crtež: Andrija Maurović – Walter Neugebauer
prvo objaljivanje: Zabavnik, 1943/44.
Klasično djelo omladinske pustolovne književnosti, roman “Otok s blagom” Roberta Louisa Stevensona (1850 – 1894), do danas je nekoliko puta preneseno na film i u TV serije, a doživjelo je i brojne adaptacije u stripove širom svijeta. Domaće ostvarenje koje objavljujemo zasigurno predstavlja jednu od najboljih obrada Stevensonova romana i vrhunsko djelo hrvatskog stripa. Strip “Zlatni otok” (naslovljen prema hrvatskom prijevodu romana, izašlom 1936. u Zagrebu) crtao je Andrija Maurović do svoga odlaska u partizane, a tada je – s 25. nastavkom – crtež preuzeo i dovršio Walter Neugebauer.
OBIJESNI PJETLIĆ
prvo objavljivanje: Novosti za djecu (nedjeljni prilog dnevnika Novosti), 1939; u posebnoj svesci objavljeno 1944.
PUŽ BESKUĆNIK
prvo objavljivanje: Veseli vandrokaš, 1939.
Stripovi “Obijesni pjetlić” i “Puž beskućnik” mladenačka su ostvarenja Waltera i Norberta Neugebauera. Pripadaju ciklusu šaljivih stripova sa životinjskim likovima koje je Walter stvarao od tridesetih do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća – jasno iskazavši da se svojim stilom razlikuje od Disneyja (koji mu je u početku bio uzor i stvaralački poticaj). Likovna estetika Waltera Neugebauera, spojena sa šarmantnim stihovnim izričajem brata Nobike, dala je vrhunske rezultate i privukla stripu nekoliko naraštaja mladih.
ATLANTIDA
prema romanu Pierrea Benoita
scenarij: Ferdo Bis – Marcel Čukli
prvo objavljivanje: Zabavnik, 1943.
Djelo francuskog pisca Pierrea Benoita (1886 – 1962), fantastično-pustolovni roman “Atlantida”, preveden je na brojne jezike (u nas izdan 1921), svojom je zanimljivom fabulom naveo slikara i ilustratora Ferdu Bisa da ga prenese u strip: bez prethodno napisanog scenarija, izravno je iz knjige, po vlastitom osjećaju za priču, prenosio u slike sadržaj romana. Kompletan crtež stripa, dovršen 1942, preuzet je za objavljivanje u Zabavniku, pa je novinar i urednik Marcel Čukli napisao i unio u strip odgovarajuće tekstovne natuknice i dijaloge.
Rudi Aljinović
STRIP U HRVATSKOJ: ZABORAVLJENO DESETLJEĆE
Gdje počinje povijest hrvatskog stripa? Iako su se još krajem 19. i početkom 20. stoljeća u domaćim tiskovinama katkad pojavljivali sadržaji u formi grafičke naracije, rađeni rukom domaćih autora, stvarna povijest nacionalnog stripa počinje tek sukcesivnim objavljivanjem standardiziranih crtanih sekvenci s tipiziranim stalnim likovima. Pojavom Maksa i Maksića, 1925, o kojima se i danas ponešto zna, ali i drugih likova koji su kao domaći junaci kratkih šaljivih storija uzastopnim pojavljivanjem u tisku privlačili ciljanu publiku, obilježeno je prvo desetljeće domaćeg stripa.