Texas Kid, Luna Moth & Konformist, Fantom, Jack Jackson & Bimbo Bambus, Bimbo i Hanzek, Juričine pustolovine, Dado, Šic mic
Odakle početi o stripu u nas? Jedan prijatelj stripa tvrdi “Strip je mrtav medij!“ Netočno! Strip je mrtav u novinama. U novinama, a novine su još uvijek najčitanije pučko štivo, doista nema stripa (ako zaboravimo simbolične mikroskopske pasice koje se povremeno pojavljuju).
Otuda privid da je strip kao forma mrtav. A stripa ima posvuda koliko hoćeš. Kiosci su prepuni dječjih tiskovina s najrazličitijim junacima dječjeg stripa (uključujući Disneyjevu standardnu produkciju). Stripovi Bonellijeve kuće tiskaju se u svim oblicima, u malom i velikom formatu, mekih ili tvrdih korica, čitatelji ih kupuju, stvaraju kolekcije, domaći festivali stripa uobičajeno ugošćuju scenariste i crtače, tu je i vječni Alan Ford, ali i oveća količina francuskih stripova, kako starije tako i novije produkcije. U rijetkim striparnicama police su pretrpane najrazličitijim izdanjima domaćih i stranih strip knjiga.
Nekad čitan kriomice ispod školskih klupa, danas je stripu priznat puni dignitet – deveta umjetnost. Povjesničari umjetnosti pišu znanstvene članke o stripu, pojavljuju se prijevodi radova inozemnih autoriteta, feljtoni u novinama… Ministarstvo kulture i druge kulturne ustanove pomažu strip-izdavačima, financiraju izložbe stripa i različite stripovske pothvate. Strip nalazi svoju kulturnu mjeru – izrađena je njegova kulturna i estetska legitimacija.
Strip gotovo da nema više osporavatelja, ali podizanjem na umjetničku razinu izgubio je dinamične kritičarske osvrte na javnoj sceni. Strip danas nema neke svoje vodeće analitičare i teoretičare oštra oka, danas je strip analitika svedena na puku frazeološku deskripciju, nostalgično povjesničarenje, panegirike prijateljima crtačima i scenaristima, uobičajeni žal za velikim nakladama (i zaradama). Više je rasprava o izgledu izdanja, tiskarskim i knjigovežničkim nesavršenostima ili propustima, nego o likovno-narativnoj vrijednosti.
Naša je mlada publika odgojena podvrstom dječjeg stripa po uzoru na vječnog Disneyja te na talijansku Bonelli školu, a nije se susretala s klasicima američkog stripa i njihovim junacima, te francusku i belgijsku školu stripovskog izraza. Navedimo dalje nevjerojatno grafički rafiniranu južnoameričku i španjolsku školu stripa koju otkrivamo tek u tragovima.
Što se tiče naše strip scene, zahvaljujući prof.dr.sc. Veri Horvat-Pintarić i sljedbenicima otkrili smo punu veličinu Andrije Maurovića, koji je unatoč našem ziheraškom kulturnom kašnjenju, već dosegnuo status klasika. Polako otkrivamo i ostale naše klasike – Julesa Radilovića, Žarka Bekera, Borivoja Dovnikovića, Ivicu Bednjanca, Ota Reisingera, tu „zaboravljenu bašćinu“ nacionalnog stripa, nad kojom danas dominiraju maniristički likovi uglavnom talijanske rovenijencije (čast izuzecima).
Koliko nam je potrebno da iznova otkrijemo Waltera Neugebauera, tog svestranog likovnjaka, nije pretjerano reći giganta, koji je svojim djelom i značajem uz bok Mauroviću?
Međunarodno tržište izvanredno respektira sjajne opuse naših suvremenika vrhunske likovne i narativne vrijednosti: Igora Kordeja, Danijela Žeželja, Esada Ribića i drugih, a domaće izdavaštvo ne gradi profit na njihovim djelima. Tim gore po izdavaštvo.
Nakon sve brojnijeg i boljeg teorijskog bavljenja oslikanim pričama, valja očekivati i veće rezultate u kulturi razumijevanja stripa.
Gdje smo tu mi, Stripforum i Strip revija? Malim koracima promičemo kvalitetan strip. S prošlim brojem izašli smo na tržište, na kioske i s obzirom na izostanak ikakve reklame zadovoljni smo prodajom.
Nastavit ćemo sa svojim programom i projektima u formatu koji smo uobličili, objavljivat ćemo vrijedna djela iz prošlosti, ali polako iniciramo i novu produkciju. U tom trendu i u ovome broju imamo dvije premijere, početak novog stripa maestra Kordeja i djelo rafiniranog crtača Ćurina, zatim američki klasik ‘Fantom’ Leeja Falka i Rayja Moorea te iscrpan analitičko-informativni tekst Rudija Aljinovića o ‘ratnom’ Zabavniku, po mnogima najboljem zabavnom listu sa stripovima koji je izlazio na ovim prostorima.
Sadržaj
TEXAS KID
Scenarij: Darko Macan
Crtež: Igor Kordej
LUNA MOTH & KONFORMIST
Scenarij: Alex de Campi
Crtež: Alem Ćurin
FANTOM
Scenarij: Lee Falk
Crtež: Ray Moore
JACK JACKSON & BIMBO BAMBUS
Walter Neugebauer
BIMBO I HANZEK, JURIČINE PUSTOLOVINE, DADO, ŠIC MIC
Geg stripovi Waltera Neugebauera iz Zabavnika
DVADESET I PET KORDEJEVIH TRIKOVA
Darko Macan
GLAS ZA ALEMA
Rudi Aljinović
FANTOM, PRVI KOSTIMIRANI JUNAK U STRIPU
Mladen Novaković
ZABAVNIK (1943-1945) Tračak vedrine u tmurnom vremenu
Rudi Aljinović
UMIJEĆE LJUBAVI
Osvrt na knjigu ‘Stripovi koje smo voleli’ (2011) Zoran Đukanović