Priča iz rane hrvatske povijesti
Stoljećima zajednice koje obitavaju na određenom teritoriju stvaraju svoju kolektivnu prošlost i na toj osnovi stvaraju svoju kulturu. Manje nacije čuvaju to kolektivno sjećanje i skrbe o svojoj kulturi s puno više brige nego veće ili mnogobrojnije zbog očuvanja svoga identiteta i posebnosti, ali i zbog osiguranja nacionalne opstojnosti. Hrvati su mala nacija koja je je svoj identitet izborila i prvotno razvila u drugoj polovici prvog milenija poslije Krista. Ispočetka samostalni u državi s narodnim knezovima i kraljevima, poslije pripajana većim zajednicama nakon brojnih stoljetnih sudbonosnih događaja i mjena, očuvalo se hrvatstvo s vlastitim nacionalnim identitetom, vjerom, jezikom i kulturom.
Danas, zaokupirani dnevnim osobnim i društvenim problemima, kad se sve planetarno unificira i globalizira, našu prošlost koja nas je učinila posebnima i drugačijima, prečesto uzimamo zdravo za gotovo, ne opterećujući se pojedinostima, okolnostima, protagonistima, živim ljudima. Kako je to, zapravo, bilo?
U nedostatku konkretnih povijesnih izvora, mukotrpnog arheološkog iskapanja slojeva vremena, istraživanja, rado se oslanjamo na legende, tradiciju, usmenu predaju i maštu. Oduvijek nam je interpretacija stvarnih povijesnih događaja bila supstitut, način približavanja ili boljeg shvaćanja same povijesti. Kako je to, stvarno, moglo biti?
Sve umjetničke forme napajale su se s povijesnih izvora i stvarala osebujna, ponekad vrlo popularna historicistička djela. Ni strip nije zaostajao. Najpoznatiji stripovski primjeri takve interpretacije stvarne povijesti su svjetska uspješnica „Princ Valijant“ ili kod nas najvažniji hrvatski strip, „Kroz minula stoljeća“ tandema Furtinger-Radilović.
Prema mletačkim zapisima, pomorski prostor između ušća Neretve i Cetine, spominje se kao strah i trepet njihovu brodovlju. Mlečani su poduzimali cijeli niz vojno-pomorskih akcija protiv Neretljana (Morjana) i njihovog brodovlja, a uglavnom su završavale neuspješno. Godine 887., 18. rujna , pokraj tadašnje luke Mokron (Makarska) odigrala se legendarna bitka. Ambiciozni dužd Petar Kandijan krenuo je s 12 brodova na Paganiju. Neretljani su nanijeli dotad nezapamćen poraz Mlečanima. Ova je bitka značajna jer se Mlečani nisu više nikada usudili tako jako napasti Neretljane. Ovaj datum se obilježava kao Dan Hrvatske ratne mornarice, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
Ovaj događaj inspirirao je Milka Peku koji je za sjajnog crtača Borisa Talijančića napisao scenarij o Neretljanima u tom razdoblju. Ovaj tandem autora bliskih po sklonosti za nacionalnu povijest nam je svojom maštom i umjetničkom rukom podario svoju priču o ratovanju hrvatskog plemena Neretljana s moćnim neprijateljem, Mlečanima. Likovno obogaćen bojama akademskog slikara iz Splita Vladimira Davidenka, strip je primjer klasičnog stripa, visoke razine.
Na taj način njegovi autori nastavljaju tradiciju povijesnog stripa koju su utemeljili proslavljeni prethodnici: Maurović, Radilović, Beker, Bednjanec i Devlić. Posebno veseli činjenica da ovaj dvojac nastavlja zajednički rad na novim projektima s temom hrvatske srednjevjekovne povijesti koje ćemo uskoro moći vidjeti u našim strip izdanjima. To je prilog popularizaciji nacionalne povijesti i oživljavanju jednog stripovskog žanra koji je marginaliziran, a može biti skromni slikovni doprinos očuvanju našeg nacionalnog identiteta.
Mladen Novaković
|
64 stranice |
Tvrdi uvez | Nakladnik: STRIPFORUM, listopad 2013. |
|---|---|---|
| Stripovi: | Neretljanski ratnik Crtež: Boris Talijančić Scenarij: Milko Peko Kolor: Vladimir Davidenko |
|