Svojevrstan doprinos hrvatskom stripu, kvantitativno ne toliko značajan, dalo je nekoliko karikaturista koji se nisu upustili u stvaranje zgoda sa stalnim likovima, ali su povremeno objavljivali humorističke sadržaje u kratkoj formi slikovne naracije. Svoje su dosjetke odreda namjenili odraslima.
Posebno zanimljiva bila je serija strip-šala s nadnaslovom “Naš film”, objavljivana 1934. u Koprivama. Potpisujući se kraticom “lju” crtala ih je ruska emigrantica Ana Ljubov (ime autorice zabilježeno po sjećanju njenih ondašnjih kolega Berislava Borčića i Andrije Maurovića; ostali biografski podaci nepoznati). Sklona izrazito karikiranom izražavanju, crtežom “na brzu ruku”, duhovito je komentirala razne životne situacije. Njenim sličicama bez teksta jedini komentar bio je sam naslov pojedine strip-šale.
Sekvencionirane karikature Petra Pappa, Franje Vučnika, Ive Režeka i nekih drugih autora, nerijetko satirički intonirane, isto su tako nosile pečat autorske individualnosti. Dosjetkom su nasmijavale čitatelje koji zacijelo nisu bili svjesni da se pred njima pojavljuju izdanci jedne autonomne grafičke vrste, spremne da uskoro osvoji i veći dio medijskog prostora.
Strip u reklami
Koncem dvadesetih i početkom tridesetih godina i u nas je pridavana sve veća važnost reklami: proizvođači, trgovina i uslužne djelatnosti žele svratiti pozornost na svoju ponudu pa sve više koriste oglasni prostor u novinama i časopisima (koji su uz plakat gotovo jedini medij oglašavanja u razdoblju kad je radio bio u povojima, a televizije još nije bilo).
Spoznaja da su reklame s privlačnim vizualnim sadržajem – ilustracijom ili fotografijom – učinkovitije od oglasa isključivo zasnovanih na tekstu i postojećem tipografskom materijalu, navela je neke oglašivače da iskoriste izražajne mogućnosti stripa. Tako već 1927. Jutarnji list preko cijele stranice reklamira gramofone domaće tvrtke Edison-Bell Penkala: gornji dio oglasa ispunjen je karikaturalnim stripom Franje Maixnera. Poslije će isti autor u više listova kratkim stripovima pratiti propagandnu kampanju za veće korištenje električnih i plinskih uređaja u kućanstvu.
Skromni pionirski pokušaji Maixnera i nekolicine drugih crtača unijeli su malo svježine u prostor tržišnih komunikacija te najavili da će strip i ubuduće biti korišten u funkciji reklame i propagande.
Rudi Aljinović
objavljeno u 1. broju Strip revije, rujan 2009.