Kuća stripa bez adrese
Kuća stripa bez adrese
Opći strateški ciljevi „Strategije kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015.–2022.“ (objavljena u veljači 2015. godine) su sljedeći: očuvati, zaštititi i promicati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu; poduprijeti razvoj i raznolikost kulturnog i umjetničkog stvaralaštva kao doprinos kvaliteti života građana te prepoznatljivosti kulture grada Zagreba; povećati interes, znatiželju, sudjelovanje i uključivanje građana u kulturne aktivnosti; poduprijeti i prepoznati važnost kreativnih industrija kao pokretača gospodarskog rasta; unaprijediti međusektorsku suradnju i suradnju gradskih javnih, privatnih i civilnih kulturnih organizacija na području Grada Zagreba; pružiti poticaj europskoj dimenziji kulturne suradnje, itd.
Ideja centra/muzeja/kuće stripa našla je svoje mjesto u Strategiji.
Strip, posebnost hrvatske baštine
Posljednjih desetljeća strip se afirmirao kao medij umjetničkog stvaralaštva, a zahvaljujući kolekcionarskoj aktivnosti među hrvatskim ljubiteljima stripova stvorene su velike kolekcije originalnih radova strip autora velikana ove likovne forme. Centar hrvatskoga stripa očuvat će, prije svega, nacionalnu stripovsku baštinu kao važan dio hrvatskoga kulturnog identiteta te skrbiti o prikladnom načinu prezentiranja tog likovnog i stvaralačkog blaga domaćoj i svjetskoj kulturnoj javnosti. Centar će promovirati i poticati suvremeno strip stvaralaštvo, biti mjesto okupljanja i susreta autora, teoretičara, kolekcionara i ljubitelja strip umjetnosti sa širom publikom. Centar će tijekom čitave godine priređivati dinamičan izložbeni program zanimljiv svim generacijama i profilima publike, uz aktivnosti kao što su tematska predavanja, projekcije filmova, promocije strip albuma, časopisa i knjiga, radionice i škole stripa te različiti multimedijalni, glazbeni i drugi programi koji imaju poveznicu sa strip kulturom.
Unatoč bogatstvu resursa i dobro razvijenoj turističkoj infrastrukturi, te turističkoj tradiciji, Zagreb ne iskorištava sve mogućnosti u razvoju kulturnog turizma. Zahtijeva se širenje kulturne ponude, povećanje inovativnosti u prezentaciji ponude, te rad na brendiranju, suradnji i boljoj organizaciji svih dionika kulture i turizma u gradu Zagrebu, bolja informiranost posjetitelja, višejezičnost sadržaja, povećanje zabavnih sadržaja kao i povećanje ponude tradicionalnih suvenira.
Najveći problem u očuvanju kulturne baštine općenito, pa tako i stripa, je nedostatak odgovarajućih prostora za čuvanje i predstavljanje vrijednih zbirki i ostavština kojima prijeti trajni nestanak.
Broj posjetitelja muzeja u vlasništvu Grada Zagreba u stalnom je porastu čemu doprinose tradicionalne manifestacije Noć muzeja i Međunarodni dan muzeja kao i izložbe i projekti, posebno velike kulturološke izložbe.
Mi, ljubitelji stripa, čvrsto smo uvjereni kako je Zagrebu i Hrvatskoj potreban takav centar koji bi obogatio kulturnu scenu, proizveo značajne društvene i turističke učinke omogućujući brojnim zainteresiranim skupinama da se uključe u projekt i pokažu razviju ili ostvare svoje potencijale. Osnivanjem centra stripa Zagreb bi postao jedan od rijetkih gradova koji ima takvu instituciju što bi doprinijelo njegovoj još većoj prepoznatljivosti u Europi i svijetu.
Relevantnost projekta
Analiza i uvid u današnje stanje i trendove stripa u Republici Hrvatskoj jasan je pokazatelj potrebe za institucijom ovakve vrste i namjene.
Naime, strip u Hrvatskoj zaživio je još prije Drugog svjetskog rata, objavom djela Sergeja Mironovića Golovčenka, Andrije Maurovića i Waltera Neugebauera i drugih manje zastupljenih autora. Upravo je strip predstavljao štivo koje su mnoge generacije s velikim zanimanjem čitale i s nestrpljenjem iščekivale svako novo izdanje sa stripovima. Danas u Hrvatskoj strip sceni zbog manjeg interesa i tržišne atraktivnosti, pridaje se manje važnosti, potreban je izniman trud i ulaganja kako bi on ponovno uopće opstao, a kamoli zaživio punim zamahom. Javnosti je potrebno mjesto koje će nuditi obilje strip izdanja, izložbi, festivala, radionica i edukaciju kako bi se povećao i dao zajednički prilog oživljavanju kulture stripa u nas. Uz prethodno spomenute autore, hrvatsku strip scenu obogatili su tijekom proteklih godina još mnogi autori poput Julia Radilovića, Žarka Bekera, Vladimira Delača, Ismeta Voljevice, Ivice Bednjaneca, Ota Reisingera, Borivoja Dovnikovića, Krešimira Zimonića, Igora Kordeja, Radovana Devlića, Mirka Ilića, Ninoslava Kunca, Joška Marušića, Željka Lordanića, Esada Ribića, Gorana Parlova, Bore Pavlovića i drugih. Svoj doprinos dali su i sjajni pisci scenaristi kao Franjo M. Fuis, Krešimir Kovačić, Norbert Neugebauer, Marcel Čukli, Zvonimir Furtinger, Rudi Aljinović, Darko Macan i puno drugih. Ne smijemo zaboraviti ni urednike strip izdanja Mladena Bjažića i Nenada Brixyja i brojne izdavače koji i danas održavaju domaću strip scenu.
Projekt centra, muzeja ili kuće stripa, novinske ilustracije i karikature dat će doprinos očuvanju tog posebnog oblika materijalne i nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Osim bogatih posve originalnih kolekcija stripova, nudit će posjetiteljima i javnosti uvid u razvoj stripa, predstaviti autore i razna strip izdanja, te educirati one koji žele više o načinu produkcije stripa, karikature i ilustracije.
Uz to, institucija bi proaktivno provodila brojne djelatnosti:
- Programsko povezivanje i suradnja pojedinaca i različitih skupina koje vole i štuju umjetnost stripa s namjerom formiranja scene koja bi pokrivala područje kulture strip-umjetnosti i područja interesa mladih putem organiziranja kulturnih događaja u uključujući i strip,
- Organiziranje izložbi, predavanja, tribina, radionica, seminara, konferencija, i sličnih skupova u vezi sa stripom
- Suradnja sa sličnim institucijama, izdavačima, grupama i udrugama u Hrvatskoj i svijetu,
- Prikupljanje strip izdanja, novina, publicistike u vezi sa stripom, originalnih strip tabli, crteža i karikatura, te drugih dokumenata i materijala u vezi sa strip stvaralaštvom, autorima, crtačima, scenaristima, urednicima i teoretičarima stripa,
- Povezivanje ljubitelja i kolekcionara stripa,
- Izdavanje publikacija poput knjiga, časopisa, biltena, video zapisa s tematikom vezanom za ostvarivanje što šire promocije stripa, karikature i ilustracija,
- Informiranje javnosti o djelatnostima i projektima institucije.
Odabiremo u nazivu institucije „Kuća stripa…“, jer je pojam „muzej“ tijekom godina kod nas doživio ozbiljnu devalvaciju i inflaciju. Oko nas su sami muzeji, od Muzeja prekinutih veza do Muzeja iluzije, Muzeja novog vala i Muzeja čokolade, pa je možda bolje uzeti širi pojam, koji u sebi u naravi sadrži i muzejske karakteristike.
Već desetljećima strip uživa status umjetničkog stvaralaštva, a zahvaljujući kolekcionarskoj aktivnosti među hrvatskim ljubiteljima stripova stvorene su velike kolekcije originalnih radova strip autora, velikana ove likovne forme. Kuća stripa, novinske ilustracije i karikature očuvat će, prije svega, nacionalnu stripovsku baštinu kao važan dio hrvatskoga vizualnog kulturnog identiteta, te skrbiti o prikladnom načinu prezentiranja tog likovnog i stvaralačkog blaga domaćoj i svjetskoj javnosti. Kuća stripa će promovirati i poticati suvremeno strip stvaralaštvo, biti mjesto okupljanja i susreta autora, teoretičara, kolekcionara i ljubitelja strip umjetnosti sa širom publikom. Tijekom godine priređivat će dinamičan izložbeni program zanimljiv svim generacijama i profilima publike, uz aktivnosti kao što su tematska predavanja, projekcije filmova, promocije strip albuma, časopisa i knjiga, radionice i škole stripa, te različiti multimedijalni, glazbeni i drugi programi koji se mogu povezati sa strip kulturom.
Ciljevi i aktivnosti projekta
Opći cilj projekta je doprinijeti očuvanju, zaštititi i promicanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine
Ovim projektom pridonijet će se očuvanju, zaštiti i promicanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Omogućit će se kolekcionarima stripa u Republici Hrvatskoj trajno očuvanje i obogaćivanje njihovih kolekcija, a javnosti i posjetiteljima poseban užitak upoznavanjem umjetničke forme stripa i strip kulture.
Specifični cilj projekta je očuvati stripovsku baštinu u Republici Hrvatskoj
Projektom će biti okupljeni kolekcionari različitih žanrova stripa, a na lokaciji projekta bit će pohranjene i predstavljene kolekcije stripova svih kolekcionara koji su spremni svoje kolekcije posuditi i predstaviti ih svima koji pokazuju interes za strip.
Aktivnosti:
- Uspostaviti i opremiti prostor za kolekcionarske zbirke.
- Opremiti prostor koji je predviđen za izložbe, u kojem bi se predstavljale kolekcije stripova. Dio izložbenog prostora predviđen je za održavanje radionica, edukacije, te konferencije.
- Izložbe koje će se organizirati u prostoru Kuće stripa moći će gostovati ili će biti organizirane i u drugim hrvatskim gradovima i šire.
Specifični cilj projekta je prezentirati, promicati i poticati suvremeno strip stvaralaštvo
Pojam stripa se danas veže za neka prošla vremena upravo zbog današnjeg načina života koji uključuje pretjeranu dostupnost drugih bržih medija (interneta) i sl. Mlađe generacije nisu dovoljno upoznate sa stripom, doživljavaju ga kao „vizualni relikt“ prošlog vremena, trenutnu zabavu za dokoličarnje, a manje kao umjetnost vrijednu većeg zanimanja. Projekt cilja na različite dobne skupine, same kolekcionare i njihove vrijedne kolekcije, strip-čitatelje, studente, srednjoškolce, osnovnoškolce, te na poduzetnike kao što su izdavačke kuće.
Aktivnosti:
- Kuća stripa sadržavat će izložbeni prostor u kojemu će se na mjesečnoj osnovi, ili češće, mijenjati postava izložbenog prostora što obuhvaća izmjenu autora stripa od hrvatskih pa do stranih autora.
- S ciljem podizanja razine informiranosti i edukacije, bit će organizirane radionice na temu izrade stripa, novinske ilustracije i karikature.
- Za skupine studenata, srednjoškolaca i osnovnoškolaca bit će organizirane izložbe, te predavanja u izložbenom prostoru koja će biti povezana s nastavnim programima njihovih škola ili fakulteta.
- Projektne aktivnosti bit će usmjerene i ka široj javnosti kojoj će biti osigurano korištenje prostora Kuće stripa. Prostor u kojem će se odvijati projekt bit će multifunkcionalan, on neće služiti isključivo u svrhu izložbenog prostora, nego i kao mogućnost foruma i razgovora. Osim te mogućnosti, predviđeni su i ostali alati komuniciranja s javnošću poput nove web stranice, predstavljanja sadržaja na društvenim mrežama te digitaliziranje podataka.
Rezultati projekta
- Projekt Kuće stripa doprinijet će razvoju kulturnog turizma, povećanju kvalitete turističke ponude i dodatne ponude.
- Projekt Kuće stripa doprinijet će očuvanju kulturne baštine jer će vrijedne kolekcionarske zbirke stripa biti dokumentirane, zaštićene i sačuvane za buduće naraštaje.
- Projekt će donijeti uspostavljenim i objedinjenim skladišnim i izložbenim prostorom na kojem će biti predstavljene kolekcije stripa i suvremeno stvaralaštvo. Skladišni prostor čuvat će vrijedne kolekcionarske zbirke stripa, dok će izložbeni prostor služiti za predstavljanje istih.
- Projekt će doprinijeti povećanju informiranosti i upoznavanju javnosti, različitih dobnih skupina, o vrijednosti stripa i umjetničkoj sposobnosti njegovih autora. Samim tim povećat će se zainteresiranost javnosti za strip, posjećenost Kuće stripa, novinske ilustracije i karikature, prodaju strip izdanja, te će se promicati kultura čitanja stripova.
Studija održivosti Muzeja Stripa
Sadržaj
Početni fundus Kuće stripa sačinjavat će originalne table stripa, novine, magazini sa stripovima, ilustracije, karikature, zbirka raznih tiskovina, dokumentacije, knjiga i sličnog sadržaja iz kolekcije Novaković (kolekcija). Taj startni materijalni „kapital“ Kuće stripa sadrži nekoliko tisuća originalnih tabli stripa, karikatura i ilustracija, domaćih i stranih crtača, gotovo cjelokupnu zbirku strip izdanja od 1967. do danas u Hrvatskoj, brojna izdanja strip magazina iz stranih država, teorijske knjige o stripu i crtanom filmu, novinske i magazinske zapise o stripovima, kataloge, plakate i drugi materijal povezan s stripom, karikaturom, ilustracijama i crtanim filmom.
U zbirci strip originala reprezentativno je zastupljena Hrvatska, s autorima svih generacija: Maurović, Neugebauer, Bis, Radilović, Beker, Dovniković, Bednjanac, Svirčić, Delač, Lordanić, Ilić, Kordej, Devlić, Herceg, Reisinger, Voljevica, Zaninović, Kunc, Zimonić, Parlov, Ribić, Pavlović, Talijančić, Mataković, Tomas i drugi). U zbirci svojim radovima značajno zastupljeni autori iz Srbije (Solovjev, Navojev, Šenšin, Lobačev, Savić, Kerac, Janjetov, Milutinović, Nikolić, Dobrić i mnogi drugi), Slovenije (Muster, Lavrič, Kolle, Smiljanić, Debeljak, Peternelj i mnogi drugi), SAD-a (Foster, Raymond, Caniff, Kirby, Raboy, Berry, Drake, i mnogi drugi), Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Španjolske, Italije, Argentine, i drugih zemalja. To je dobra podloga za samostalno i neovisno organiziranje izložbi u različitim formatima i načinima.
U zbirci novina i magazina je skupljena većina izdanja u razdoblju od devetnaestog i prošlog stoljeća do danas, a zastupljene su sve najrelevantnije publikacije iz različitih razdoblja: Zvekan (1867.–1869., 1890.–1906.), Koprive i Nove koprive, OKO, Novosti, Jutarnji list, Mickey strip, Mickey strip –OKO, Veseli Vandrokaš, Šilo, Vrabac, Bič, Satyricus, Politikin zabavnik, Mika Miš, Mikijevo carstvo, Plavi zabavnik, Mali zabavnik (Srbija 1943.–44.), Zabavnik (NDH 1943.–45.), Kerempuh, Ilustrirani vjesnik, Vjesnikov zabavni tjednik, Petko, Miki strip, Plavi vjesnik, Super-strip biblioteka, Alan Ford, Popaj, ZOV, ZOV strip, Patak, YU strip, Zvitorepec, Robinzon, Strip magazin, Panorama, Stripoteka, EKS almanah, Super EKS, Gigant, Biser strip i mnoge druge.
Sigurni smo da će i drugi kolekcionari, autori i nasljednici autora, novinske kuće i nakladnici, također, dati svoj doprinos i na raspolaganje Kući stripa staviti djela i tiskovine u svom posjedu. Nije potrebno da odmah u početku sve bude raspoloživo Kući stripa – moguća je i posudba odgovarajućih materijala od drugih vlasnika ili institucija. Pojedine izložbe i slične manifestacije moguće je organizirati i u suradnji s drugim nacionalnim i međunarodnim ustanovama (Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Državni arhiv, muzeji, Belgijski centar stripa Bruxelles, Muzeji stripa u francuskom Angoulêmeu i talijanskoj Lucci, i sl.). Primjerice, u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici i u muzejima suvremene umjetnosti u Zagrebu i Rijeci čuvaju se originalna djela Andrije Maurovića, Mirka Ilića i Domagoja Devlića koja se dogovorno mogu posuđivati po potrebi.
Fundus Kuće stripa činit će zbirke zainteresiranih privatnih kolekcionara što se može regulirati sukladno propisima na najrazličitije načine. Kuća stripa, ovisno o mogućnostima i potpori gradskih i državnih institucija, može i otkupljivati materijale za svoju zbirku.
Djelatnost
Djelatnost Kuće stripa bit će izložbe stripova i magazina, promocije, projekcije filmova koji se referiraju na stripove, glazbeni događaji uz strip događaje, konferencije o stripu i drugim vizualnim umjetnostima ili razne druge konferencije u okruženju strip umjetnina, modni i drugi društveni događaji koji će se povezati sa stripovima, prijemi, radionice (stripa, crtanja, animiranog filma…).
Izložbe originala ili tiskovina sa stripovima mogu se organizirati na razne načine: tematski, prema autorima, prema značajnim magazinima, revijama i utjecajima (npr. američki, francuski, talijanski strip je utjecao na razvoj stripa u Hrvatskoj, odnosno, Jugoslaviji).
Kombinacije su praktično neograničene. Izložbe se mogu povezivati s raznim društvenim događajima: koncertima, festivalima (npr. stripa, animiranog filma), promocijama albuma stripa, knjiga, glazbe, mode i slično.
Uz izlazak strip albuma može se organizirati izložba s glazbenom pratnjom, predavanjem o stripu, autoru i slično. Može se organizirati i modna revija s izložbom stripova u kojima su glavni nositelji radnje ženski likovi (Modesty Blaise, Axa, Julia Jones, Tiffany Jones, Carol Day, Friday Foster i druge). Također mogu se organizirati i tematski znanstveno-fantastični događaji povezani sa strip uspješnicama ili superheroji.
Prostor može poslužiti za prikazivanje dokumentarnih i animiranih filmova (Animafest) ili za promociju filmova po Marvelovim i DC superjunacima i slično.
Tako bi se na dinamičan način privlačila pozornost i održavalo neprekidno zanimanje javnosti za strip i djelatnost Kuće stripa.
Ove događaje potrebno je povezati s aktivnostima Turističke zajednice Zagreba i Hrvatske, trebali bi postati zanimljivi turistima koji bi posjećivali Muzej stripa. Zbog toga je potrebno organizirati stalni postav izložbe s naglaskom na hrvatskom stripu koji je manje poznat ili nepoznat stranim turistima. U tom kontekstu može se pokazati i ono najbolje od inozemnih majstora stripa koji su u raspoloživoj kolekciji, jer ima tek nekoliko institucija i mjesta u Europi ili svijetu koji to mogu ponuditi na jednom mjestu ne oviseći puno o drugima.
Da bi se održavalo zanimanje javnosti za Kuću stripa, uz stalni postav potrebno je pozivati najpoznatije domaće i svjetske autore stripa i nakladnike, ali i grupe autora, da se na prikladan način predstave. U tu svrhu organizirala bi se jedna manja galerija – izložbeni prostor, ili više njih tako da se u njima mogu organizirati tematske izložbe i događanja u trajanju od nekoliko dana do cijelog mjeseca. Takvih događaja može biti svakog kalendarskog mjeseca, čime bi se održavala pozornost javnosti.
U Kući stripa će se organizirati i razne radionice (crtanje, crtanje stripa, pisanje scenarija, slikovnice…), simpoziji, javni forumi i druge promotivne aktivnosti, ne isključivo o stripu, ali u okruženju stripova, karikatura i ilustracija.
U suradnji s drugim institucijama i udrugama u Zagrebu, Hrvatskoj i drugim državama moguće je pojedina događanja, posebno izložbe razmjenjivati i izvoziti te sudjelovati u aktivnostima drugih institucija.
U osnivanju i kasnijem radu aktivno će surađivati Udruga prijatelja stripa STRIPFORUM osnovana 6. ožujka 2007. s komplementarnom djelatnosti u cilju promicanja strip umjetnosti, čuvanja tradicije, posebice nacionalnog stripa, jačanja kulturnog, medijskog i javnog interesa za strip, informiranja prijatelja i javnosti o stripu, povezivanja kolekcionara i prijatelja stripa, unapređenja stvaralaštva stripa, analitičkog i znanstvenog vrednovanja strip stvaralaštva, publiciranja stripova i teorijskih pregleda o stripu.
U djelovanje Kuće stripa moguće je uključiti i osobe iz ranjivih skupina: osobe s posebnim potrebama, invalide, branitelje i druge. Moguće je organizirati povremeni likovni vrtić za predškolsku djecu i uspostaviti suradnju sa školama u vezi likovnog odgoja.
Prostor
Za odvijanje raznih aktivnosti muzeja potreban je prostor od 1000 do 1500 m2. Taj prostor bi se rasporedio na sljedeći način:
- 100 m2 za uredski, sanitarni i tehnički prostor.
- 100 m2 za bistro-kavanu u kojoj bi se posluživali napitci, kolači i slično.
- 30 m2 za suvenirnicu sa stripovima, majicama, figuricama, albumima i sl.
- veliki glavni prostor za središnja događanja (izložbe, prikaze filmova, promocije, radionice, sajmove stripa, knjiga i drugih tiskovina, igračaka, antikviteta, i drugo) koji mora biti multifunkcionalan: s pomičnim pregradama, pozornicom, ekranom, stolicama, stolovima, razglasom…
- 100 m2 prostor-galerija za stalni postav izložbe stripova, karikatura, ilustracija
- jedna ili dvije manje galerije od 50 m2 za povremene kraće tematske izložbe ili događanja,
- spremište.
Financiranje
Od ulaznica na događaje i prodaje u suvenirnici bi se podmirivao samo dio troškova za održavanje redovitih i posebnih aktivnosti. Također, mogu se očekivati prihodi od prodaje kataloga, albuma i drugih izdanja u nakladi Kuće stripa, kao i od naknada za sudjelovanje u radionicama.
Dio sredstava osigurati će se putem projekata koje financira Europska unija, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, strana predstavništva (veleposlanstva, kulturne ustanove, instituti…) koji žele promicati svoju kulturu u Hrvatskoj.
Očekujemo donacije i sponzorstva raznih društava, ustanova i organizacija, te pojedinaca koji će naći interes za promicanje svoje djelatnosti putem aktivnosti koje organizira Kuća stripa.
Organizacija
U Kući stripa organizirat će se aktivnosti na način da se osigura programski i izvedbeni dio djelatnosti. Bilo bi tek nekoliko stalnih zaposlenika: ravnatelj, umjetnički voditelj (zamjenik ravnatelja), administrativni i tehnički suradnici.
Ugostiteljska djelatnost, čuvarska služba i sigurnost ugovorila bi se sa vanjskim stručnim izvoditeljima.
Programske događaje uz nadzor predstavnika Kuće stripa provodili bi vanjski suradnici koji bi se angažirali ovisno o vrsti i potrebama događanja.
Za programski dio može se formirati savjetodavno tijelo sastavljeno od stalnih i pozvanih stručnjaka za područje stripa, karikature, ilustracije, povijesti umjetnosti, marketinga i sl.
Članovi bi se nagrađivali prema raspoloživim sredstvima za svaki program, odnosno pojedini projekt. Volonterski rad, dakako, uvijek je dobrodošao tako da se projektna sredstva štoviše troše na kvalitetnu provedbu. Član programskog vijeća je ravnatelj Kuće stripa, koji je odgovoran za izvedbu programa.
U Kući stripa bi se formirala manja efikasna skupina zadužena za organizaciju i izvedbu pojedinih programskih aktivnosti i događaja. To mogu biti stalni zaposlenici muzeja. Za izvedbu projekta, ovisno, o programu u pravilu bi se angažirali vanjski suradnici na temelju ugovora o djelu.
Zaključak
Osim odgovarajućeg prostora, svi drugi preduvjeti za osnivanje Kuće stripa su na raspolaganju. Potreban je odgovarajući prostor i skupina predanih suradnika koji su sposobni operativno realizirati projekt. Iako je većina manjih muzeja i galerija koje su se pojavile od osamostaljenja Hrvatske uglavnom u privatnom vlasništvu, mišljenja smo da je za Kuću stripa neizostavno potrebno sudjelovanje i uključenje gradskih i državnih struktura. U Zagrebu je moguće pronaći dovoljno velik prostor koji se uz pomoć EU sredstava i domaćih resursa može urediti u samoodrživu instituciju. Kuću stripa vodili bi profesionalci a gradska uprva može nadzirati provedbu programa i izvedbu planiranih aktivnosti.
Ako se potvrdi da je Kuća stripa potrebna Zagrebu i u razumnom vremenu (do kraja 2023.) identificira ili još bolje, osigura prostor na raspolaganje Kući stripa stavit ću svoju kolekciju originalnih radova, publikacija, i ostalog prikupljenog materijala dostatnog za početno funkcioniranje institucije kroz nekoliko godina.