Tango, Ork Saga, Romeo Brown, Patnja, O njima i o nama, Jack Jackson i Bimbo Bambus, Tupko, Heki, Peanuts
Stripovi – na rubu kulture
„Manje nacije štite svoju nacionalnu kulturnu baštinu drukčije nego što to čine veće ili mnogobrojnije – čine to s više brige i straha za vlastitu opstojnost. U kulturi se očituju njihovi identiteti i posebnosti. Povijest je pokazala različite vrsta otpora prema utjecajima koji dolaze izvana i mogu ugroziti vrijednosti koje karakteriziraju odgovarajuću kulturu. Poznato je također kako zatvaranje kulture u uski nacionalni prostor, osobite one koja pripada manjem broju sljedbenika, sprečava kulturni razvoj i čini ga neplodnim.“
Kako je kod nas? Je li strip stvaralaštvo doista priznato kao vrijedan umjetnički poziv dostojan nacionalne skrbi?
Svi koji istinski vole strip u Hrvatskoj, posebno stariji štovatelji, diče se baštinom koju su nam ostavili naši velikani u prošlosti, ali i ovovremenim postignućima mlađih naraštaja strip djelatnika.
Iako borba za afirmaciju stripa kao posebne umjetničke forme danas pripada prošlosti, još uvijek slušamo uobičajenu jadikovku o stripu kao neželjenom djetetu, rubnoj likovnoj djelatnosti, usputnom opskurnom hobiju od kojeg se ne može pristojno živjeti.
Čistunci inzistiraju da se znanstveno utvrde razlike između komercijalnog stripa i onog koji pripada području kulture, da se provede njegova klasifikacija i da se ispitaju različiti učinci njegova djelovanja u suvremenom društvu.
Strip je umjetnička forma koja pripada obitelji masovne kulture. Industrija masovne kulture, uključujući i strip, podređena je diktatu ekonomskog profita, tržišnim zakonima ponude i potražnje, pa se tako, polazeći od modela prosječnog masovnog potrošača, svakodnevno umnožavaju u tisućama primjeraka strip proizvodi. od briljantno sofisticirane do najbanalnije vrste. I naši nakladnici opskrbljuju tržište raznovrsnim obiljem stripova za sve naraštaje i ukuse čitatelja. Uglavnom, uvozni stripovi su iz sredina u kojima je industrija stripa razvijenija nego u nas.
Izostalo je društveno vrednovanje i priznanje našeg nacionalnog stripa. Na popisu naziva ulica gradova i naselja Hrvatske samo su ulice Andrije Maurovića u Sesvetama, prigradskom naselju Zagreba i u gradu Zadru u kojima on jamačno nikad nije bio i s njima nema druge relevantne poveznice. Uostalom, dobio ih je kao slikar, iako mu „struka“ nepravedno odriče štafelajnu kvalitetu. Državnu nagradu za životno djelo u stripu dobili su jedino Jules Radilović i Ivica Bednjanec. Drugi strip autori su dobili nagrade za druge forme. kao što je animirani film ili karikatura. Ulice su dobili Franjo Fuis i Zvonimir Furtinger, za novinarstvo ili kao spisatelji. Nijedan drugi strip crtač, scenarist, urednik, teoretičar stripa nije do danas dobio svoj trg, ulicu, naziv institucije, državnu nagradu zbog svoga rada na polju stripa.
Mišljenja sam da je to daleko nedovoljno s obzirom na doprinos koji su kulturi i globalnoj prepoznatljivosti Hrvatske dali brojni strip djelatnici.
Dok ne dobije svoju institucionalnu podršku, unatoč usamljenim naporima pojedinaca, strip u Hrvatskoj je osuđen na marginalizaciju i polagani zator.
Čitajte nas i dalje,
Mladen Novaković
TANGO: Panamska sjena, 1. dio
Scenarij: Matz · Crtež: Philippe Xavier
ORK SAGA: Dva brata, 2. dio
Scenarij: Michael Peinkofer · Crtež: Peter Snejbjerg
ROMEO BROWN: Gđica Peach je nestala
Scenarij: Peter O’Donnel · Crtež: Jim Holdaway
PATNJA
Autor: Darko Macan
TUPKO U 21. STOLJEĆU
Autor: Nedeljko Dragić
O NJIMA I O NAMA
Autor: Zlatko Grgić
JACK JACKSON I BIMBO BAMBUS: Lula mira
Autor: Walter Neugebauer
HEKI: Lov na gljive
Autor: Zoltán Őszi
PEANUTS
Autor: Charles Schulz
Čitajte nas, pišite nam, posjetite na www.stripforum.hr i Facebooku.