Peanuts, Janitor, Cat Claw. Žene u bijelom, Kroz minula stoljeća. Kobni praznici, Gladijator Pegula i Nježni

Od stoljeća sedmog…

Svaki narod ima svoju kolektivnu prošlost i na toj osnovi stvara svoju kulturu. Hrvatska prošlost koja nikad kao danas nije svima stajala na raspolaganju, u težim okolnostima bila je inspirativna mnogim umjetnicima, a danas su teme, događaji i nacionalni junaci zanemareni i potisnuti dok irelevantno postaje prošlost po vlastitoj želji.

U beskrajnoj toleranciji prema svemu prošlome „bolest historicizma“ čini da mitove i legende, pa čak i anticipiranu budućnosti pretvaramo u povijest. Masovna civilizacija sa svojim fatalnim ubrzanjem procesa čini da i ono što je bilo prisutno i aktualno još jučer, već sutra postaje nešto što treba gledati povijesnokritičkim okom. Individualna sjećanja prikupljaju se i prije nego što su postala prošlost zajednice. Kao u svakom fetišističkom vraćanju prošlome, jasno je da razlikovanje između lijepoga i ružnoga, važnoga i nevažnoga nestaje. Osjećamo potrebu da povijesti pridodamo još jednu povijest, izvučenu iz tek minule vremenitosti. Valja li osuditi jednu posve ljudsku strast, pokušaj da se ožive emocije iz djetinjstva, želju da uzveličamo događaje kojima smo suvremenici? Svakako ne. Međutim, „bolest historicizma“ čini nas alergičnim na odviše blisku prošlost koja je još prisutna, te rado posežemo u tisućljetnu povijest koja nas manje pritišće.

Uz žanrovski različite stripovske uspješnice u Strip reviji VL objavljujemo i priče iz nacionalne povijesti koje su zbog svoje umjetničke vrijednosti postale sastavnim dijelom hrvatske kulture. Započeli smo s Maurovićevom „Seobom Hrvata“, a nastavljamo Furtingerovom i Julesovom „Kroz minula stoljeća“. U prethodnom broju imali smo uvodni dio, a u ovom započinjemo s epizodom „Rimljani“ u kojoj su opisani događaji nastajanja hrvatske zajednice na današnjim domovinskim prostorima

Do sljedećeg broja!

Mladen Novaković

Sadržaj