Pustolovine baruna Trenka, Tupko, Francek i Muc, Rođen da bude divlji, Shakti, Metro, Quid faciemus nos, Regina Nera, Huljice, Zid, Je li to on?, Metamorfoza, Veliki silazak, Mirko i Slavko, Njonjo, Stripovi iz Studija, Sjena, Sulude predstave, Dundo Maroje, Vještica, Izviđači, Izdajnik, Namjerni slučaj, Wall Strip, Dnevnik, 25 godina zida, Grad žena, Noćne šetnje, Protman, Udadba, Poezija radničkog udarca, Pasje popodne narednika Smitha

Treći broj Strip revije sadrži radove najznačajnijih strip autora koji su djelovali u razdoblju 1970. do 1990. U ovom broju predstavljen je jedan od najznačajnijih autora hrvatskog stripa, Ivica Bednjanec koji svoj kreativni vrhunac postiže tijekom sedamdesetih,  s dvije (jedine) epizode Baruna Trenka. Početkom sedamdesetih i dalje polako je strip napuštao novine, ugasio se Plavi vjesnik, druga Vjesnikova izdanja bila su kratkotrajna i neuspješna, a u strip izdavaštvu prevladao je uvezeni komercijalni strip nedopušteno niske razine kvalitete, dok je domaći strip uglavnom potisnut na stranice omladinskog tiska.

Odmak od čistog klasičnog i komercijalnog stripa,do punog izražaja u domaćem strip stvaralaštvu dolaze upravo u ovom razdoblju.  Skupina autora koja je pod uredničkim vodstvom Mirka Ilića objavljivala u Poletu programski se organizirala u skupinu “Novi kvadrat” a većinu njih predstavili smo u ovom broju s po jednim radom.

U Beogradu Žika Bogdanović je pokrenuo specijalizirani časopis za teoriju stripa Pegaz. Barijere tradicionalizma i akademskog omalovažavanja stripa narušila je dr Vera Horvat-Pintarić probojem strip-problematike do sveučilišnih katedri a po prvi puta strip-stvaralaštvo zadire u akademski rezervat izložbom Andrije Maurovića u Galeriji Nova. Uslijedit će brojne teorijske rasprave i analize o stripu, uobičajit će se izložbe strip autora u galerijama da bi sve kulminiralo dodjelom društvenih priznanja velikanima stripa.

Novi kvadrat se ubrzo razilazi, ali već su se u osamdesetima javljali nasljednici, a poduzetni Krešimir Zimonić pokreće Salon jugoslavenskog stripa u Vinkovcima (1982.) te strip reviju Patak (Požega, 1985) namijenjenu domaćim mladim autorima. Neafirmirani autori objavljuju i u brojnim malotiražnim, kratkotrajnim fanzinima (Lucifer, Gavran, Vitez, i dr.). Osamdesete su obilježene pokušajem ponovne afirmacije domaćeg strip stvaralaštva i primjetljivim uzletom strip izdavaštva. Definitivnim profiliranjem Stripoteke, uz EKS almanah, YU strip, Strip art(novi), Denis te vječni Politikin zabavnik i izdanja novosadskog “Dnevnika”, kao i “Vjesnikova” izdanja, na tržištu su postizane visoke naklade što je bio sigurni pokazatelj interesa publike za strip.

Sadržaj