Ponos ratnika, Crne priče, Vožnja s vragom, Inspektor Novak, Peanuts, Gladijator Pegula i Baća izviđač
PONOS RATNIKA: Ljudevit
Scenarij: Milko Peko · Crtež: Boris Talijančić
Ovaj strip serijal priča priču o knezu Ljudevitu Posavskom, njegovom narodu, njegovim saveznicima i neprijateljima i o vremenu u kojem su postojali. Priča o Hrabrom srcu, o slavnom knezu koji se podigao protiv tuđinske sile i moći i koji se usudio sanjati i boriti za vlastito dostojanstvo i bolju budućnost svog naroda.
Uz ovaj strip pročitajte i prilog Milka Peke: “Ljudevit Posavski – hrvatsko Hrabro srce”
CRNE PRIČE: Bez naslova
Crtež: Alfosno Font
Još jedna Fontova priča o mračnom stanju ljudskog duha.
VOŽNJA S VRAGOM (2)
Autor: Milan Tomas
Nastavlja se napeta priča o vozačima teških kamiona što prevoze dragocjenu rudaču po opasnim brdskim cestama. Provjerite kako se završila priča Zena, Vratolomca, Fratra i ostale ekipe u zemlji koju je i Bog zaboravio.
INSPEKTOR NOVAK: Droge na cesti
Scenario: Andrej Božič · Crtež: Jelko Peternelj
Zavirite u slučaj inspektora Novaka koji se hvata u koštac s beskrupuloznim krijumčarima heroina.
Uz ovaj strip pročitajte i prilog Cirila Galea: “Jelko Peternelj – umjetnik stripa i karikature” i upoznajte jednog od najplodnijih slovenskih strip autora čiji su radovi bili objavljivani u brojnim publikacijama širom nekadašnje Jugoslavije.
GLADIJATOR PEGULA
Autor: Nikola Listeš
Nova (ne) zgodu Pegule u kojoj sudjeluje i legenda gladijatorskog zanata – Spartak.
PEANUTS
Autor: Charles Shultz
BAĆA IZVIĐAČ
Scenarij: Norbert Neugebauer · Crtež: Julio Radilović – Jules
Prilog rušenju iluzija
Napunili smo dvije godine! Je li to dovoljan razlog da nastavimo dalje? Jesmo li ispunili svoje ciljeve? Jesmo li pobudili veće zanimanje za strip stvaralaštvo i pri tom se dovoljno i sami zabavljali?
Ako se u nečemu ustraje i želi nastaviti, logično je povremeno, nekom prigodom,
postaviti makar retorička pitanja? Buduči da od početka ni jednom partneru u
projektu Strip revije, Stripforumu i Večernjem listu, financijski probitak nije bio cilj, postavljali smo si druge zadaće, kao što je popularizacija stripa, promidžba novih autora, poticaj za stvaranje novih stripova, izazov drugim nakladnicima da objavljuju stripove, pobuditi veće zanimanje društva za događanja u vezi sa stripom i koješta još.
Nema više smisla strip braniti od zastupnika elitističke umjetnosti ili pisati novu likovnu estetiku već etablirane forme koja u odnosu na brojne vizualne medije (internet, fotografija, film, video, TV) izgleda kao nekad renesansno slikarstvo u odnosu na “hlebinsku naivnu” umjetnost. Strip više ne treba odvjetnike i suce. U svijetu u kojem dominira slika, koji uglavnom komunicira vizualnim sredstvima i slikovnim simbolima, nisu više potrebni teoretičari, opisivači i tumači likovnih snova stripovskih autora. Dovoljan je samo strip, jer se, od pradjedova do praunuka, već formirao genetski preduvjet za dekodiranje narativno-likovnog diskursa ove umjetničke forme. To je jedan od razloga, zbog kojeg smo stranice Strip revije ispunili mnoštvom različitih stripova, a tekstove o stripovima smanjili na životopise ili kratke crtice. Što se još može napisati o stripu, što bi dalo već užitak od čitanja stripova? Iako, poznajem vrlo cijenjene osobe u svijetu stripa koji su više napisali o stripovima nego li ih pročitali.
Usput izgubili smo iluzije o omasovljenu popularnosti stripa kakvu je imao u prošlom stoljeću. S vremenom kopni duhovna snaga nekad uzbudljivog medija, minule su strasti koje mogu zapaliti pustolovni duh, previše se snergije troši na “stvarni svijet” i nebitno u njemu.
Ipak, ima još uvijek nekoliko tisuća “naših” kojima je strip užitak i proteklih su godina, zajedno s nama uživali u tisućama stranica pustolovina, šala, anegdota, priča, izleta u prošlost i budućnost, koji su zapeli u našim šarenim i crno-bijelim kvadratima i Strip reviju Večernjeg lista pomalo pretvorili u tradiciju. Možda je to upravo ona “tvrda sredica”, zametak koji iluzije pretvara u novi početak, još bolju zabavu i jači užitak.
A užitak ste već naslutili novom naslovnicom našeg dvojca Borisa Talijančića i Milka Peke koji su se našli s novom povijesnom temom iz hrvatske prošlosti. Veliko zadovoljstvo nam je i završetak novog stripa Milana Tomasa, još jednog talentiranog autora izgubljenog u “stvarnom svijetu” koji se vraća stripu. Novom kratkom pričom sjajnog Alfonsa Fonta nastavljamo njegov serijal “Historias Negras”, a tu je i naš stalni suradnik Nikola Listeš, još jedan likovni majstor koji se vratio stripu.
Nastavljamo dalje…
Mladen Novaković