Detaljan prikaz događaja koji su se odvijali prije, tijekom i nakon bitke.

U današnjem tehnološkom vremenu, životni stavovi nerijetko se oblikuju preko društvenih
mreža, a najrašireniji izvor informacija i zabave je sveprisutni internet. Zaokupirani dnevno
osobnim i zajedničkim društvenim problemima, oko nas se sve planetarno unificira i globalizira,
našu nacionalnu prošlost zbog koje smo posebni i drugačiji, prečesto uzimamo zdravo
za gotovo, ne opterećujući se pojedinostima, povijesnim okolnostima, događajima, mjestima,
protagonistima i ljudima.

Stoljećima zajednice koje obitavaju na određenom teritoriju stvarale su svoju kolektivnu prošlost i na toj osnovi svoju kulturu i identitet. Malobrojnije nacije čuvaju to kolektivno sjećanje i skrbe o svojoj povijesti s puno više brige nego veće ili mnogobrojnije zbog očuvanja svoga identiteta i posebnosti, ali i zbog osiguranja nacionalne opstojnosti.

Nacionalna povijest, događaji, protagonisti, povijesna mjesta, vrlo su često bili snažna inspiracija umjetnicima iz različitih područja koji su stvorili značajna kulturna djela koja evociraju, a često i veličaju tu povijest.

Sve umjetničke forme napajale su se s povijesnih izvora i stvarala osebujna, ponekad vrlo popularna
historicistička djela. Ni strip nije zaostajao. Najpoznatiji stripovski primjeri takve interpretacije stvarne povijesti su svjetska uspješnica „Princ Valijant“ ili naš najvažniji hrvatski strip, „Kroz minula stoljeća“ tandema Furtinger–Radilović.

U stoljetnoj povijesti stripa u Hrvatskoj, povijesni sadržaji bili su stalno omiljeni žanr naših čitatelja. Štoviše, posebno mjesto u tom žanru imali su stripovi s temama i događajima iz nacionalne povijesti.
Važno je napomenuti i kako se hrvatski strip razlikuje od drugih nacionalnih produkcija u kvaliteti i kvantiteti stripova s povijesnom tematikom. Dok se na hrvatskoj strip sceni ta tematika pojavljuje od samih početaka stripa, u drugim europskim zemljama ona je prisutna tek povremeno sve do druge polovice dvadesetog stoljeća. Čak i u tom razdoblju, uglavnom se takvi stripovi pojavljuju u Francuskoj i Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji gdje se od 1970-ih do danas povijesna tematika često
kombinira s elementima fantastike i alternativne povijesti.

U ovom strip albumu STRIPFORUM-a donosimo jednu od stvarnih priča iz prebogate hrvatske
povijesti o kojoj svjedoče pouzdani onovremeni ljetopisi.

Turska opsada Sigeta (7. kolovoza – 7. rujna 1566.)

Sigetski kapetan Nikola Zrinski junački je odbijao neprekidne juriše goleme turske vojske predvođene sultanom Sulejmanom II i velikim vezirom Mehmed-pašom Sokolovićem. Na čelu preživjele posade, Zrinski je 7. rujna provalio iz opsjednute kule i poginuo u neravnom boju. Iscrpljena turska vojska odustala je od prvobitnog plana da poslije pada napadne Beč.

Ovaj događaj inspirirao je Benjamina Slabaka koji je napisao scenarij o Sigetskoj bitci po kojemu su crtači J. Bilbao i Vittorio Astone izradili opsežan slikovni prikaz ondašnjih događaja i ljudi. Autori nastavljaju tradiciju hrvatskog povijesnog stripa koju su utemeljili proslavljeni prethodnici: Maurović, Radilović, Beker, Bednjanec, Devlić i Lordanić. To je prilog popularizaciji nacionalne povijesti i oživljavanju jednog stripovskog žanra koji je danas malo zapostavljen, a može biti skromni slikovni doprinos očuvanju našeg nacionalnog identiteta.

Mladen Novaković

 

172 stranice	Tvrdi uvez	Nakladnik: STRIPFORUM, kolovoz 2025.
Scenarij	Benjamin Slabak
Crtež	J. Bilbao i Vittorio Astone
Boja	Marc Sintes, Vittorio Astone i Sara Ferraioulo